STOMATOLOŠKA

1.PROMJENE NA ALVEOLARNOM NASTAVKU NAKON GUBITKA ZUBA

Nakon gubitka zuba dolazi do resorpcije alveolarnog grebena.Resorpcija kosti u prosjeku je 1/3.

Možemo razlikovati 3 resorpcije:

1.Resorbira se alveolarni greben

2.Resorpcija u toku prve godine nakon vađenja zuba

3.Resorpcija do kraja života

Ako je greben opterećen resorpcija je sporija.

Greben može biti niski,visoki,uski,široki ovisno o nepcu.

Za protezu najbolje je srednje visoko nepce.

2.OPIS NEPCA

Postoji tvrdo i meko nepce-palatum durum i palatum mole

TVRDO NEPCE(PALATUM DURUM)

-čini najveći dio predvorja usne šupljine

-prekriveno je izrazito debelom sluznicom koja se u medijalnoj liniji lagano uzdiže tvoreći

RAPHE PALATI čiji je produžetak PAPILA INCIZIVA-služi za oređivanje medijalne linije pri postavi zuba.

Na granici tvrdig i mekog nepca nalaze se uz medijalnu liniju dvije jamice FOLEOLE PALATINE koje služe za određivanje distalnog ruba proteze.

U prednjem djelu tvrdog nepca s jedne i druge strane raphe palati nalaze se zabori sluznice RUGHAE PALATINE-služe za određivanje sredine čeljusti.

Retencija i stabilizacija ovise o koštanim formacijama:TORSUS PALATINUS,TUBER MAXILE

3.TEMPOROMANDIBULARNI ZGLOB

-povezuje donju čeljust s bazom ljubanje

-omogućuje kretnje ali ih sam ne može izvesti

-od ostalih zglobova razlikuje se po 3 bitna obilježja:

a)artikulirajuće površine prekrivene su čvrstom fibroznom opnom koja ne sadrži krvne žile

b)mišići imaju veliku ulogu pri pokretanju zgloba

c)kretnje su uvjetovane oblikom i položajem zuba

DJELOVI ZGLOBA:

ZGLOBNI NASTAVAK ili KONDIL-konveksno zglobno tijelo

-kondili su najčešće nesimetrični zbog različitih

opterećenja ljeve i desne strane

ZGLOBNA JAMICA-smještena je na donjoj strani sljepoočne kosti

-u jamici je smještena glavica zglobnog nastavka

ZGLOBNA KVRŽICA-određuje veličinu i smijer kretnje donje čeljusti

ZGLOBNA PLOČICA-umetnuta između zglobne jamice i zglobne glavice

ZGLOBNA ČAHURA-ovojnica koja zatvara zglob

-sastoji se od 2 dijela:unutrašnjeg i vanjskog

-unutarnji-proizvodi sinovijalnu tekućinu bogatu mineralima i

proteinima-ima veliku površinu zbog nabora

-vanjski-uloga je mehanička-učvršćuje zglob

LIGAMENTI ili ZGLOBNE SVEZE-snopovi vezivnog tkiva

-pričvršćuju donju čeljust za bazu lubanje

4.POLOŽAJI DONJE ČELJUSTI

POLOŽAJ FIZIOLOŠKOG MIROVANJA je položaj mandibule uvjetovan složenom refleksnom mišićnom funkcijom u kojoj između gornjeg i donjeg zubnog luka postoji međuprostor koji se zove slobodni interokluziski prostor,veličine otprilike 3mm.

CENTRALNA OKLUZIJA je položaj mandibule u kojem postoji maksimalna površina dodira zuba gornje i donje čeljusti.Zubi se moraju dodirivati istovremeno,jednakomjerno,pod istom snagom.

CENTRIČNA RELACIJA je retrudirani šarnirski položaj,najdistalniji granični položaj mandibule.Kondil se nalazi u najdistalnijem nenasilnom položaju iz kojeg može izvoditi nenasilne kretnje.Pomicanje mandibule iz centrične relacije u centralnu okluziju zove se klizanje u centriku.

5.MIŠIĆI

ZATVARAČI-ELEVATORI

MUSCULUS MASETER

-paran mišić;sastoji se od dva dijela:površinskog,stražnjeg dijela i dubokog;

-polazište tog mišića je na sponičnoj kosti

-podiže mandibulu

-duboki dio zadržava donju čeljust u položaju mirovanja

MUSCULUS TEMPORALIS

-plosnati lepezasti mišić

-polazište tog mišića je na sljepoočnoj udubini,a hvatište na mišićnom nastavku mandibule

-najsnažniji je podizač mandibule

-stražnji dio sudjeluje pri retruziskoj kretnji,a prednji pri jakom stiskanju zuba

MUSCULUS PTERIGOIDEUS MEDIALIS

-paran četverokjutasti mišić

-smješten medijalno od ramusa mandibule

-podiže mandibulu

-sudjeluje u lateralnoj kretnji i protruziji

OTVARAČI

MUSCULUS DIGASTRICUS

-ima dva trbuha:venter anterior i venter posterior

-venter anterior podiže jezičnu kost ako mandibula miruje,a spušta mandibulu ako je jezična kost učvršćena

-zajednička kontrakcija podiže jezičnu kost pri govoru i žvakanju

MUSCULUS GENIOGLOSUS

-spušta mandibulu

MUSCULUS GENIOHIDEUS

-plosnati trokutasti mišić s vrhom na mandibuli,a bazom na jezičnoj kosti

-sudjeluje u oblikovanju dna usne šupljine

-spušta mandibulu ako je jezična kost fiksirana

MUSCULUS MILOHIOIDEUS

-paran plosnati mišić

-u medijalnij liniji spaja se s istoimenim mišićem druge strane i tvori dno usne šupljine

-polazište tog mišića je na milohioidnom grebenu

MUSCULUS PTERIGOIDEUS LATERALIS

-paran trokutasti mišić

-smješten je u infratemporomandibularnoj udubini

-ima složeno djelovanje i pomiče mandibulu lateralno

KRETNJE DONJE ČELJUSTI

Mogu biti FUNKCISKE -govor,gutanje,žvakanje

PARAFUNKCISKE-stiskanje i škripanje zubima

U odnosu na medijalnu liniju mogu biti

SIMETIČNE-kretnje zatvaranja,kretnje otvaranja-retruzuske i protruziske

NESIMETRIČNE-lijeva i desna lateralna kretnja

6.PROMJENE NA FIZIONOMIJI NAKON GUBITKA ZUBA

-donja trećina lica se skraćuje

-produbljuju se nabori-nazolabijalni,mezolabijalni

-brada se izbočuje,usne stanjuju i uvlače

-lice poprima starački izgled

-korekcija:

Ako se radi o bezuboj čeljusti-TOTALNA PROTEZA

Ako se radi o krezuboj(djelomično ozubljenoj)čeljusti-DJELOMIČNA PROTEZA

Promjene na djelomično ozubljenom zubalu

-promjene se očituju na -međučeljusnim odnosima

-na zubima gornje i donje čeljusti

-poremećene su osnovne funkcije-govor,gutanje,žvakanje

-poremećaj je veći što takvo stanje dulje traje

stražnji zubi

-stražnji zubi čine potpornu zonu

-osiguravaju visinu zagriza

-utječu na položaj kondila

gubitak stražnjih zuba

-pomicanje donje čeljusti u distalnom smjeru

-povećava se pregriz na prednjim zubima

-visina zagriza se smanjuje

-nastju smetnje u zglobu

-costenov sindrom

13.pitanje je u 6./16. pitanje u 3./18.,19. i 20.u 5.pitanju/

STRUKA

Pitanja iz laboratorijske fiksne protetike

1.Što je krunica i koji je njezin zadatak?
Krunica je terapisko sredstvo zubu načinjeno od aloplastičnog materijala i prekriva brušeni dio zuba.Zadaci su krunice:
-Oblik okluziske plohe treba uskladiti s oblikom i funkcijom antagonističkih zubi
-omogućuje nesmetane kretnje mandibule
-omogućuje pravilne okluziske odnose u središnjoj okluziji
-prenosi fiziološki žvačne sile
-štiti zubne vratove od karijesa i destrukcije
-oblikom i glatkom površinom omogućuje čišćenje i samočišćenje
-održava kontinuitet zubnog niza
-vraća prirodni izgled
-omogućuje fonaciju

2.Na koji način možemo razvrstati krunice?
Krunice možemo podijeliti:
a)Po broju i opsegu brušenih ploha-potpune i djelomične
b)Prema preparaciji zubnog vrata-krunice sa stubom i bez stube
c)Prema materijalu-kovinske,nekovinske i kombinirane
d)Prema načinu izradbe-jednodjelne i dvodjelne
e)Prema načinu sidrenja-koronarne i radikularne
f)Prema trajnosti-trajne i privremene
g)Po namjeni-estetičke i protetičke
h)Prema stanju prirodnog izgleda-estetičke i neestetičke

3.Koje su indikacije i kontrakcije za izradu krunica?
Ima nekoliko indikacija za izradbu krunice.
a)Estetička indikacija-ispravlja boju,oblik,položaj i veličinu zuba.Uzrok tome su prirođeni ili stečeni defekti,te velika koriozna oštećenja i manji anomalni položaji.
b)Protetička indikacija-dolazi u obzir za fiksni i mobilni nadomjestak kad je krunica sidro mosta na nosaču zuba.
c)Protektivna indikacija-spriječava lom kliničke krune zuba,odnosi se samo na taj zub i poboljšava samo ono što je oštećeno.
d)Profilaktička indikacija-sprijećava mogućnost poremećaja u poretku i međusobnom odnosu zubnog niza.

4.Metode i postupak izrade krunice
Izradba krunica ima više faza:
-utvrđuje se status i anamnestičkiu podaci
-sanacija zuba
-uzimanje otisaka zuba
-izradba radnog modela s pokretnim bataljcima
-određivanje visine zagriza i postavljanje radnih modela u artikulator.Određenu vertikalnu dimenziju zubni tehničar tijekom izradbe nadomjeska ne smije promijeniti
-modeliranje krunice
-ulaganje i ljevanje
-obrada(frezama,kamenčićima,brusnim papirom,gumicama)
-proba krunice
-određivanje boje zuba
-slaganje,nanošenje estetičkoga materijala
-obrada,poliranje i cementiranje ako krunica dolazi samostalno
-kontrola

5.Fasetirana krunica
Fasetirana krunica je jednodjelna kombinirana krunica čija se vestibularna ploha sastoji od metalnog ormarića u kojem je pričvršćena faseta po izgledu i boji nalik prirodnom zubu.Metalni ormarić različit je kad se radi o polimernom materijalu ili keramici.
Glavni nedostatak krunice s polimernom fasetom je ispadanje faseta i promjena boje.Promjena boje nije uvjetovana samo osobinama akrilata nego i greškom u preparaciji i laboratorijskoj izradbi.Usred polimerizaciske kontrakcije i različitih koeficijenata termičkog rastezanja polimerne fasete povećava se volumen i u tekućini nastaje pukotina.Ta pukotina može se ispuniti ostacima hrane tako da se sa slitinom stvaraju obojeni oksidi i sulfidi i tako akrilat mijenja boju.Preparacija zuba za fasetiranu krunicu mora biti takva da buduća krunica ne bude glomazna.Za fasetu je potreban prostor od 1mm.Metalni sloj debljine je oko 0,3mm.
Akrilat se ne spaja kemijski sa legurom.Veza je mehanička.Retencija fasete je primarna retencija koju čini okvirni ormarić ili cirkularno podminirani žljeb.Retencija seže do incizalnog ruba.Okuzalna ploha u žvačnom centru je od slitine(legure).
Postoji i sekundarna retencija.To su tvornički izrađene akrilatne perlice.Izmodelirani ormarić se premazuje specijalnim lakom ili adhezivima.Kako perlice ne bi utonule ako su sitnije one se jednakomjerno posipavaju.

6.Jednodjelna potpuno metalna krunica
Jednodjelna potpuno metalna krunica ima zadaću da prirodnom zubu omogući maksimalnu funkciju i zaštitu zuba od karijesa i po morfologiji oponaša zub na kojem je izrađena.Po izgledu je neestetička krunica.Jednodjelna krunica može se modelirati na više načina:
-tako da se bataljak izolira specijalnim lakom i potupno nanosi vosak do konačnog morfološkog oblika
-postupnim nanošenjem voska
-adapta sustavom
Tijekom modelacije krunice pozornost se obraća na sve obuhvatne plohe krunice,a osobito na okuzalnu plohu.
Kod aproksimalnih ploha uspostavlja se kontaktna točka radi ravnomjernog prijenosa žvačnog tlaka.Vestibularne i oralne plohe oblikuju se u skladu s morfologijom zuba s izraženim konveksitetima.Kod okuzalnih ploha kvržice i fisure moraju se oblikovati tako da se uklope u pravilan interkuspidaciski odnos.

7.Dvodjelna krunica
Povijesno gledano,to je jedna od prvih krunica koja se pojavila.Primjenjuje se rijetko,pripada prošlosti,primjenjuje se samo na distalnim zubima zbog estetskog nedostatka.Sastoji se od dva djela:-prsten ili plašt;okluziske plohe naknadno izradirane i zalemljene.







8.Akrilatna krunica
Akrilatna krunica je estetički jednodjelna,nekovinska krunica,načinjena od sintetičkih materijala.Sve prednosti i nedostaci vezani su za akrilat budući da je akrilat relativno mekan,elastičan i transparentan.Preparacija zuba mora biti sa zaobljenom stubom,što će osigurati debljinu konačne plohe 1mm.Rub akrilatne krunice ne smije ulaziti u početak gingivnog sukusa kao kod kovinske krunice,već mora završiti u razini gingive ili neznatno ispod nje.Zbog manje otpornosti materijala na trošenje krunica se stanjuje,mjenja boju i gubi na estetici.To je osobito naglašeno cervikalno,gdje se rubovi odvajaju od bataljka.
Akrilatna krunica izrađuje se kao trajna terapija u vidljivom djelu usta kod dubokog zagriza i kod parodontoničnih zubi.Akrilatna krunica na pripravljenom bataljku može se izraditi:
-kivetiranjem-voštana krunica skida se s radnog modela i ulaže u kivetu sa sadrom
-hidrokompresijskim postupkom-na izolirani bataljak postupno se nanosi sintetički materijal i morfološki se oblikuje krunica.Krunicu zajedno sa sadrenim modelom stavljamo u aparat za tlačnu polimerizaciju
-svjetlosnom polimerizacijom-slojevito se nanosi jednokomponentni materijal,sloj po sloj se svjetlosno polimerizira

9.Privremena krunica
Privremena krunica izrađuje se kao zaštita zubu nakon brušenja.Vitalni je zub nakon brušenja osjetljiv,to je otvorena dentinska rana.Zadaća takve krunice je višestruka:
-štiti bataljak od mehaničkih dodira
-štiši bataljak od termičkih utjecaja
-štiti bataljak od kemijskih utjecaja
-fiksira izbrušeni zub
Razlikujemo posredan i neposredan način izradbe.
a)Neposredan način izradbe nije vezan za bataljak modela,nego bataljak u ustima.Pri tom postupku moguće je oštećenje pulpe pri 42 °C pa se ta metoda ne preporuča.Danas postoje već gotove konfekcijske kapice koje se prilagode,a dolaze u različitim oblicima i veličinama.
b)Posrednim načinom radi zubotehničar.Zamješani akrilat stavi se u prvi otisak i aplicira preko radnog modela.Krunica se obradi i polira.Svaka primarna krunica mora biti nešto kraća kako ne bi narušila odnos prema gingivi za trajni rad.

10.Kompozitna krunica
Kompozitni materijal nanosi se na metal.Prvo se nanosi kromalin,zatim opaker.Sloj opakera mora biti tolike debljine da mu boja na metalu bude jednaka boji za miješanje.Nakon opakera nanosi se dentinska masa.Na incizalnoj trećini nanosi se izcizalna masa.Prijelaz između boja modelira se koso da bi se postigla estetika.Nakon modelacije slijedi polimerizacija u ivomatu 6min.Kromasit se obrađuje brusnim sredstvima i gumicama.




11.Keramička krunica
Moderna dentalna keramika sastoji se od glinice 75-85%,kvarca 11 do 22%,kaolina 3 do 4% i drugih dodataka u svrhu postizanja prirodne boje.Dentalna keramika je krhki materijal koji se odlikuje relativno velikim modulom elastičnosti zbog čega dolazi do pucanja keramike u vratnom dijelu krunice ukoliku nije dovoljno debeo sloj keramike.Keramika za napečenje mora imati neka određena svojstva:čvrstu vezu s legurom,usklađene termičke koeficijente rastezljivosti,dobru plastičnost,malu kontrakciju u pečenju,mogućnost ponovnog žarenja,dobru estetiku,biokompatibilnost u usnoj šupljini.
Danas razlikujemo nekoliko vrsta keramičkih krunica:
-keramička krunica(Jacket krunica)
-kovinsko-keramička krunica
-dicor-staklene keramička krunica
-cerestore-keramička krunica
-empres-keramička krunica
-hi ceram krunica
-in ceram krunica
-keramička krunica pojačana aluminijevim oksidima

12.Objasni pojam i definiciju estetike te optičke fenomene
Estetika je filozofska disciplina koja istražuje preduvjete i kriterije umjetničkog prosuđivanja i stvaranja.Estetički je izgled temeljni uvjet krunice,a trebaju ga zadovoljavati i ispuniti svi protetički radovi,a najviše u vidljivom djelu usne šupljine.Estetika zubnog nadomjestka mora biti istovjetna s izgledom prirodnih zubi.Krunice koje ispunjavaju estetički kriterij nazivaju se estetičke krunice.Bijela boja zbog različitih okolnosti može biti tamnija ili svjetlija,tj.nijansirana drugim bojama.
Prirodni izgled zuba određuju:boja,oblik,položaj i veličina.
Optički fenomeni koji utječu na boju zuba su:
Refleksija-odbijena svjetlost s površine zuba najviše pridonosi bijelom dojmu boje zuba
Opalesencija ili mutnoća-pridonosi bjelini zuba time što spriječava propusnost zrake svjetlosti i pomaže bolju efleksiju
Apsorpcija-u odnosu prema refleksiji ona je gotovo beznačajna kad se radi o vidljivoj svjetlosti
Transparencija-svojstvo zubnog tkiva da propušta samo stanovitu količinu zraka svjetlosti u oba smjera
Flouorescencija-također pridonosi bjelini zuba i svjetlucanju.Nastaje pretvaranjem apsorbiranih ultraljubičastih zraka uz gubitak energije u vidljive zrake određene valne duljine te manje energije

13.Objasni odabir i slaganje boje estetskih materijala u zubotehničkom laboratoriju
Nakon provjerene kovinske konstrukcije fasetirane krunice slijedi određivanje boje za fasetu.Boja se određuje ključem koji dobijemo od proizvođača svakog estetičkog materijala.Potrebno je da zubotehničar koji će slagati boju odabire boju.Boja se zabilježi u radnom nalogu,naznače se neke specifičnosti koje pacijent ima u ustima kako bi se to isto poslije moglo imitirati fasetom.
Estetski materijali koji se rabe u zubotehnici moraju ispuniti neke uvijete:dobro oponašati estetički izgled;moraju biti netoksični,neiritirajući,bez okusa,mirisa,netopljivi,dimenzijski stabilni;moraju biti dovoljno čvrsti,otporni na abraziju,tvrdi;male specifične težine,dobri vodiči topline;jednostavni za obradu,ekonomični.
Estetski materijali su akrilati,kompozitni materijali i keramika.
Cromazit se sastoji od opaker mase,kojom se prekriva metal kako bi se spriječilo njegovo prosijavanje;osnovne ili dentinske mase;od iincizalne ili caklinske mase i od intenzivnih boja,opak dentin.


14.Oblik brušenog zuba za izradu krunice
To je zub koji je brušenjem prikladno pripremljen da bi se mogla cementirati krunica.Najširi je na vratu,a prema okuzalno se sužava blago pod kutem od 4-8° tako da se zub snizi za 1/3.Ovisno o materijalu krunice zub se brusi bez stepenice ili sa stepenicom koja može biti pravokutna ili zaobljena.Za retenciju krunice je povoljno ako je odnos visine bataljka i visine krunice 2:3,tj. da je visina bataljka 2/3 visine krune.Odnos visine krune prema promjeru je 2:1.

15.Što je radni model za fiksnu protetiku,podjela,materijal od kojeg se izrađuje te metode izrade
Radni model je pozitivna reprodukcija situacije u ustima.Izljeva se od gipsa.Radni dio predstavlja zube i alveolarni greben.Baza je postolje visoki oko 1cm postavljeno tako da je protetska ravnina paralelna s radnom plohom.Protetska ravnina je zamišljena ravnina određena trima točkama.To su kontaktne točke sjekutića i disto-bukalne kvržice zadnjih molara.Bikupilarna ravnina ide centrom očiju,a komperova spaja targus sa nosnim krilom.U fiksnoj protetici radni modeli mogu biti segmentirani,nesegmentirani,radni modeli cijelog zubnog luka ili jednog dijela(nesegmentirani r.m. s gipsanim t-okludatorom je neprecizan i zato izbačen).
Prije izrade radnog modela,otisak se dezinficira,ispire vodom.Ucrtava se crta s vestibularne i s oralne strane tako da se poklapaju sa sredinom usne šupljine,One služe za lakše postavljanje kolčića.Pri izradbi radnog modela jedan dio r.m. se oslanja na vibrator.Špatulom ili nožićem dodaju se postepeno manje količine gipsa i to na distalni kraj otiska s jedne strane.Postepenim podizanjem distalnog dijela olakšava se usmjeravanje gipsa i tako se spriječava ostajanje mjehura zraka,tj.blazni.Gips se uljeva dok se ne popuni šupljina koja obuhvaća zubni niz,a pritom treba prelaziti oko 3mm preko gingivnog sukusa.Dok se gips nije stvrdnuo postavljaju se kolčići.N preostale djelove gipsa postavljaju se retenciski metalni prsteni ili hrpice od preostalog gipsa radi postizanja retencije za drugi sloj bipsa koji čini bazu radnog modela.Površina oko kolčića se izolira izolakom.Na vrhove kolčića postavljaju se kuglice voska i izrađuje se baza r.m.

16.Objasni primarnu i sekundarnu retenciju fasetirane krunice
Retancija fasete je primarna retencija koju čini okvirni ormarić ili cirkularno podminirani žljeb.Retencija seže do izcizalnog ruba.Okuzalna ploha u žvačnim centru je od slitine.Postoji i sekundarna retancija.To su tvornički izrađene akrilatne perlice.Izmodelirani ormarić se premazuje specijalnim lakom ili adhezivima.Kako perlice ne bi utonule ako su sitnije one se jednakomjerno posipavaju.

17.Što je radiranje,na koji se način radira i u kojim se slučajevima radira?
Model je potrebno radirati ukoliko je otisak uzet bez predhodnog otvaranja gingivnog sukusa.Prije radiranja na modelu se ucrta gingivni rub i zatim se ostruže gips ispod oznaka maksimalno 1mm.Treba se paziti da radirani dio po svom opsegu bude jednak opsegu bataljka.

18.Prednost radnog modela s kolčićem,vrste kolčića koje se koriste za metode izrade radnog modela s kolčićem
Radni modeli s kolčićima zovu se segmentirani radni modeli,imaju pokretne bataljke.Postoje dvije metode postave kolčića-mokra i suha tehnika.Kod mokre tehnike postavljanja kolčića,kolčići se postavljaju nakon uljevanja sadre u otisak na kojem smo predhodno označili bataljke.Kolčići se postavljaju paralelometrom ili rukom.Često se na mjestu bataljka postavljaju dva kolčića,gdje to dopušta veličina bataljka,kako bi bataljak bio što sigurniji u svom ležištu.Suha tehnika ulaganja kolčića omogućuje izljevanje otiska odmah.Otisak se izlijeva na uobičajeni način od tvrde sadre i nakon vađeja iz otiska obrađuje se trimerom.Nakon toga se pomoću specijalnog Pindex aparata na baznoj strani buše ležišta za kolčiće pod istim uvjetima za svaki bataljak.

19.Ljevni sustav i ulaganje
Ljevni sustav izrađuje se prije ulaganja i lijevanja.On provodi tekuću leguru do šupljine objekta.Dijelovi ljevnog sustava su ljevna čaša-prima staljenu leguru;provodni kanal-provodi leguru u deblji kanal ili hranilicu;hranilica(solbrigova kuglica)-kompenzira kontrakciju metala prilikom kristalizacije,nalazi se u zoni maksimalne užarenosti i posljednja se kristalizira(stvrdnjava);ljevni kanal-spaja objekt sa hranilicom,promjer mu je 1-3mm,postavlja se na najdeblji dio objekta(okuzalnu plohu,incizalni brid).Kanali ljevnog sustava moraju biti glatki,svugdje iste širine,okrugli,bez suženja,moraju biti postavljeni tako da legura teče pravocrtno bez naglih promjena pravca,moraju biti postavljani tako da legura uvijek teče od debljih k tanjim dijelovima objekta.
Ulaganje je postupak koji predhodi postupku lijevanja.Za ulaganje koristimo gumeno postolje,standardizirane kivete,vosak za ljevne i provodne kanale profilnog oblika.U sredini postolja nalazi se konus koji će formirati ljevnu čašu,oblaže se voskom na koji se zalijepe provodni kanali.Voštani model odmasti se izivaxolom,odabere se odgovarajuća kiveta.Kiveta se oblaže trakom(keramičkom) koja se prethodno navlaži.Pripremljena kiveta namjesti se u odgovarajući žljeb postolja.Zamiješa se uložna masa i ulijeva se u stjenke kivete.Uložna masa se stvrdnjava 30-60min.U daljnjem postupku zagrijavanja vosak će se rastopiti i iscuriti,a preostat će šupljina u koju se ulijeva tekuća legura.

20.Vrste ljevača i opća načela rada
Lijevanje u centrifugalnom aparatu
Ovaj ljevač zasniva se na centrifugalnoj sili koja se može razviti opuštanjem spiralno namotane čelične opruge ili uz pomoć elektromotora.Prilikom lijevanja rotira se horizontalna poluga sa nosačem za lončić i kivetu s jedne strani i balansnim utegom s druge strane.U nosač za lončić stavlja se grafitni ili keramički lončić.Kad se legura u lončiću otopi užarena kiveta se iz peći za žarenje prenosi u postolje za kivetu tako da je ljevna čaša okrenuta prema lončiću.Nakon aktivacije ljevača razvije se rotacija i kada centrifugalna sila dosegne dovoljnu veličinu legura se iz lončića uljeva u kivetu.
Lijevanje u tlačno vakumskom aparatu
Proces ulijevanja legure u kivetu odvije se u vakumu,a nakon toga se vrši pritisak na već izlivenu leguru pomoću komprimiranog zraka.Ljevač se sastoji od kućišta koje je povezano s vakum pumpom i kompresorom i mjernim instrumentima.U donjoj polovici kućišta smješteno je ležište za grafitni lončić i el grijač,a u gornjoj polovicipostoljew za kivetu.Kda se legura rastopi,kiveta se iz peći za žarenje stavlja na postolje za kivetu.Kućište se zatvori i uključi vakum pumpu koja isiše zrak čime se stvori negativni tlak.Kućište se tada okrene za 180° i pitom dolazi do uljevanja legure u kivetu.



21.Što je nadogradnja,indikacije za izradu nadogradnje te način izrade
Nadogradnja je fiksno terapijsko sredstvo koje nadograđuje krunu prirodnog zuba koja je uništena traumom ili karijesom,a ostatak prirodnog zuba čini bataljak.Čini je kovinska ili keramička jezgra,koja nadoknađuje kliničku krunu zuba.
Nadogradnje mogu biti:
Individualne ljevane –izrađene su za svakog pacijenta posebno i slijede oblike korjenskog kanala.Postoje dva postupka izrade individualne nadogradnje,neposredni i posredni.
Neposredni način –terapeut izmodelira nadogradnju u autoakrilatu ili vosku za modeliranje,šalje se na lijevanje gdje se nadogradnja zamjeni zlatom ili paladij-srebrnom legurom.Nakon prilagodbe terapeut je cementira.
Posredni način-u laboratoriju se izlije r.m.,u vosku za modeliranje oblikuje se koronarni dio koji podsjeća na bataljak.Dalnjoi postupak je kao kod neposr. Načina.
Konfekciske(gotove tvorničke)-rabe se rijeđe i nisu toliko kvalitetne i precizne
Keramičke i staklokeramičke-te estetičke nadogradnje maksimalno omogućuju transmisiju svjetla i postižu vrhunac estetike.
23. Količina metala potrebna za izradu metalnog odljeva
Slitinu količinski određujemo tako da po članu koji lijevamo uzimamo po prilici 3 grama,tj.množimo težinu voštanog objekta sa specifičnom težinom kovine.

24. Koje vrste okludatora i artikulatora možemo koristiti za izradu fiksnog protetskog nadomjestka, kako postavljamo radne modele u okludator i artikulator?
.Jednokovinski šarnirski artikulatori(okludatori) najjednostavniji su.Izradba nadomjestaka u šarnirskom artikulatoru pomalo danas gubi smisao.Kretnje se ne mogu točno simulirati,moguće su samo šarnirske kretnje otvaranja i zatvaranja.
Artikulatori srednjih vrijednosti-kretnje mandibule u ovom artikulatoru određene su tvorničkim srednjim vrijednostima i ne mogu se ugađati.
Poluprilagodljivi artikulatori-odstupaju relativno malo od individualnih kretnji,a pogreške su relativno male.Danas se često upotrebljavaju.
Potpuno prilagodljivi artikulatori-kretnja mandibule može se individualno isprogramirati prema podacima svakog pacijenta.S njma se postiže vrlo vjerna reprodukcija kretnji.
Za postavu r.m. u artikulator potrebna je registracija položaja donje čeljusti u centralnoj okluziji i pravilna vertikalna dimenzija.
-Prekontrolira se baza r.modela koja mora biti visoka 1cm
-na donjoj površini baze formiraju se retenciske površine(urežu se žljebovi u raznim smjerovima)
-označi se medijalna linija(orijentaciske točke su sprijeda papila incisiva,a straga sredina između dviju folveolae palatinae,spajanjem tih točaka označi se med. Linija)
-radni model stavlja se u vodu da bi bila što bolja retencija
-gornji i donji radni model pomoću voštanog registrata zagriza međusobno se fiksiraju
-modeli se privremeno fiksiraju za plastelinom za donju polovicu artikulatora,a da se pritom pazi da je protetska ploha paralelna s radnom plohom
-na bazu gornjeg r.m. nanese se određena količina gipsa u koji se uroni gornja polovica artikulatora,oblikuje se kupola i pričeka se dok se gips stvrdne
-nakon vezivanja ukloni se plastelin između donje polovice artikulatora i r.m.,zamješamo gips i fiksiramo donji r.m.
-nakon vezivanja postvi se vijak koji svojim vrškom dodiruje gornji i donji dio artikulatora
-radni modeli se razdvoje


26. Teleskop krunice
Teleskop krunice su dvije tehnički jedinstvene,ali morfološki različite krunice,unutarnje i vanjske.To su dvostruke krunice.Unutarnji ili primarni teleskop cementira se na bataljku.Morfološki nije sličan zubu samo prati konture bataljka.Izliven je od tvrde legure.
Vanjski teleskopje sastavni dio mosta na skidanje ili djelomične proteze,a morfološki i estetički se ne razlikuje od prirodnog zuba.Vanjski je teleskop najčešće kombinacija legure i estetičkog materijala.





27. Onlay, inlay, overlay
Inlayje jednokomadni intrakoronarni protetički rad od kovine,keramike ili sintetičkog materijala.Razlikujemo dva osnovna oblika inlay i inlay-overlay.Inlay se sidri u kliničkoj kruni zuba,nadoknađuje okuzalni i aproksimalni dio zuba.
Onlay je veći od inlaya,nadomještava i dio grizne plohe s jednom ili više kvržica,izrađuje se od istih materijala kao i inlay.
Overlay se izrađuje izrađuje od istih materijala kao i inlay i onlay,a razlikuje se os njih po tome što nadomještava sve krunice zuba.
Od materijala za izradu inlaya dolaze u obzir plemenite legure,kompozitni materijali,kreramika.Mterijali moraju imati dobru provodljivost,malu sposobnost abrazije,biološku indiferentnost.


28. Prečke
.Prečke su djelovi modificirane krunice.Mogu biti samo na jednoj krunici ili na više njih,ili pak mogu spajati dvije ili više krunica međusobno.Te prečke mogu biti gotovi tvornički proizvodi ili individualno frezane.Ako izrađujemo dvije ili više krunica jednu do druge,njihove obuhvatne plohe moraju biti paralelne,a to postižemo postupkom frezanja s pomoću nožića i nastavka s posebnim aparatom.Ako stjenke nisu paralelne,mobilni dio neće se moći staviti ni izvaditi iz usta.Te obuhvatne stjenke modeliramo(frezamo) u aparatu koji ima različite nastavke i za modeliranje i za obradu.


29. Frez tehnika
Frez tehnika provodi se pomoću aparata za glodanje,odnosno frez aparata.On ima različite instrumente za glodanje,struganje voska i legura.Ako aparat za frezanje nema ugrađen paralelometar s nastavcima za postavljanje različitih priključaka,potreban nam je i paraleleometar.


30. Paralelometar
Paralelometar služi za određivanje paralelnosti dva objekta i za određivanje protetskog ekvatora.


31. Postupak izrade mosta.
Izrada mosta
Most se može izraditi na dva načina:
a)Klasični,višedjelni postupak
b)jednokomadni most
a)-danas se vrlo rijetko radi,uglavnom kod neparalelnih zubnih nosača
-nakon brušenja zuba radni model se postavlja u artikulator i modelira se odgovarajuća krunica-sidro mosta
-izmodelirane krunice se ulažu
-sidro se izlijeva od odgovarajuće legure
-sidra se obrade,prilagode na radnom modelu uz bataljak,te šalju u ordinaciju na probu
-terapeut provjerava krunice tako što provjerava odnos prema gingivi te odnos prema agonistima i antagonistima
-nakon toga uzima se otisak u sadri za tijelo mosta.Otisak može biti bimaksilarni i monomaksilarni.Bim.o. dobije se odmah preko krunica podatak o odnosu krunice prema antagonistima,ali se ne preporučuje.Ako se uzima monomaksilarni otisak potreban je otisak antagonističke čeljusti,te registracija međučeljusnog odnosa,obraznim lukom ili voštanim zagrizom.
-tijelo mosta modelira se u vosku,ulaže se u vatrostalni materijal i postupko lijevanja zamjeni za leguru
-nakon provjere u ustima slijedi odabir boje
-takav način izradbe mosta primjenjuje se samo kod izradbe mosta s polimernom fasetom
b)-najčešće se primjenjuje
-terapeut izbrusi nosače mosta
-uzima se otisak,te se izrađuje segmentirani r.m. na kojem se modeliraju sidro i tijelo mosta
-slijedi postupak ulaganja i lijevanja
-zubotehničar izlivenu nadoknadu obradi i šalje terapeutu na provjeru
-terapeut provjerava okluziju,odnos prema gingivi i susjednim zubima
-boju fasete odabire terapeut ili zubotehničar
-slijedi pečenje keramike
-prednost jednokomadnog mosta je brža izradba,manja posjeta pacijenta,nema oslabljenih mjesta lemljenja

32. Definicija mosta (biološki i mehanički kriterij) i osnovni elementi mosta

Most je fiksno protetski nadomjestak koji nadomješta dva ili više zuba u nizu.Osnovni dijelovi mosta su:
1.Koštani fundament biološki
2.Zub nosač ili uporište
3.Sidro mosta
4.Tijelo mosta mehanički

Koštani fundament prekrivan je sluznicom.Niži je od koštanog fundamenta gdje su zubi.Resorpcija kosti u prosjeku je 1/3.
Zub nosač ili uporište je pripremljen bataljak koničnog oblika s nagibom 4-8% ili nadogradnja ili implantat.
Sidro mosta je onaj dio mosne konstrukcije kojom se most veže za uporište.
Tijelo mosta čine međučlanovi koji nadomještaju nepostojeće žvačne jedinice.

Na mostu razlikujemo članove i međučlanove.
Međučlanovi-nadomještaju izgubljene zube
Članovi-predstavljaju svaki zub obuhvaćen mostom

Tijekom planiranja mosne konstrukcije planira se:
1.Broj sidara,a on je istovjetan s brojem nosača
2.Broj međučlanova
3.Odnos sidra prema dijelu mosta,tj.raspon mosta
4.Odabir materijala i tehnike izrade




33. Topografska podjela mostova i statika mosta.

Topografska situacija zuba ovisi o mjestu koje zub zauzima u sistemu fiksacije:
1.vremenska fiksacija-ona predstavlja da zub nosač leži u jednoj crti,ravnijoj u lateralnom smjeru,a zakrivljenija u frontalnom smjeru.
2.površinska fiksacija-što znači da spajalica opisuje poligon,a što je poligon veći fiksacija je bolja

Statika mosta
-stražnji zubi su ravni,a prednji zubi su postavljeni u luku
-kod prednjeg mosta dolazi do izvrtanja
-snaga izvrtanja ide od 3-3,zamišljena ravnina,i na nju okomica od sredine mosta
-najveće izvrtanje ima uska čeljust,jaki luk i visoko gotsko nepce


34.Indikacije za izradu mosta (početna, završna)

1.Početna indikacija-označava za koji je najmanji broj zuba potreban nadomjestak,tj. da li gubitak jednog zuba nameće izradu nadomjeska.
Razlikujemo:
*žvačno-funkcisku indikaciju
-nije isto izgubiti zub u području fronte ili lateralno
-žvačni zubi imaju veću funkciju od prednjih
*estetsko-fonetska indikacija
-osobi nedostaju prednji zubi
*profilaktička indikacija
-prekinut zubni niz moramo upotpuniti i uspostaviti dodirne točke

2.Završna indikacija-označava koji je najveći broj zuba koji se mogu nadomjestiti mostom,tj.treba li preporučiti djelomičnu protezu.
Završna indikacija ovisi o sposobnosti nosača prema opterećenju:
1.Biološki čimbenik nosača
2.Fiziološko pravilo dvostrukog opterećenja
3.Veličina žvačnog tlaka
4.Okluziski odnosi

Otpornost zuba na opterećenje ovisi o vrsti zuba.Najveći zub je prvi donji kutnjak,a najslabiji je donji bočni sjekutić.



35.Oblik tijela mosta(faktori koji uvjetuju oblik tijela mosta, ispravna higijenska konstrukcija, odnos prema gingivi)

Čimbenici koji uvjetuju oblik tijela mosta
1.Prostor na raspolaganju
-smanjen prostor zbog migracije zuba-agonisti nakon gubitka zuba putuju u slobodan prostor s ciljem zatvaranja tog prostora
-antagonisti izrastaju pa se gornja šestica spušta dolje 3mm
2.Odnos u okluziji
-visina međučeljusnog odnosa u tom segmentu zubnog niza

3.Očuvanost alveolarnog grebena
-izrazito resorbirani ili polomljeni alveolarni greben tijekom vađenja zuba djeluje nepovoljno za izradu mosta

STRUKA

Tehnologija zubotehničkog materijala

1.Što je gips po kemijskom sastavu,kako se dobiva i za što se primjenjuje?
Gips je dehidrirani mineral gipsa s kemijskom formulom CaSo4*2H2O.Nastaje na temperaturi 120°.To je poluhidrat Kalcij(Ca)sulfata.Možemo razlikovati poluhidrat koji čini 80% masenog udjela gipsa,dihidrat koji čini 5% masenog udjela kao i auhidrat(CaSO4),a ostalo su aditivi.Uz gipsa iz vreće uz dodatak vode nastaje dihidrat kalcijevog sulfata.
Gips je najčešće korišteni materijal u zubotehničkom laboratoriju i služi za izradu radnih modela.

2.Koje vrste gipsa poznaješ,koja fizikalna i kemijska svojstva ima?
Gips dijelimo na:a)Gips za otiske
b)Alabaster gips
c)Tvrdi gips(stone)
d)Super tvrdi gips(sa niskom ekspanzijom)
Alabaster gips-upotrebljava se za izradu baze radnog modela,za kivetiranje,za okludiranje,za artikuliranje,za izradu radnog modela,za reparaturu proteza.
Tvrdi gips-koristimo za izradu radnog djela radnog modela,za def.r.m.
Super tvrdi gips-koristimo za fiksni radni model
Proizvodnjom gipsa mora se dobiti gips koji će zadovoljavati za izradu anatomskog radnog modela kao studijskog modela,odnosno izrazito kvalitetan gips s malom ekspanzijom za precizne radove.Takvi gipsevi nam omogućuju izradu preciznog rada na kojeg utječu npr.ekspanzija gipsa,kontrakcija otiska,ekspanzija uložne mase,kontrakcija legure,promjena strukture voska tijekom hlađenja.

3.Opiši način rada s gipsom.
Gips se miješa strojno ili ručno.Ručno ga miješamo u gumenoj šalici.U gumenu šalicu stavimo vodu pa rastresemo gips.Gips se miješa energično po stjenci gumene šalice.Različiti omjeri gipsa omogućuju nam da postignemo kvalitetu gipsa.Omjer za tvrdi ili super tvrdi gips najčešće izgleda izrazito tvrdo.Teško se miješa,najčešće se pomiješa miješanjem uz stjenku šalice.Ručno vibriranje izrazito je sporo,manje učinkovito i rezultira nastankom blazni.
Rjeđe zamiješani gips gubi svoja svojstva(čvrstoća,tvrdoća,glatkoća površine).

4.Objasni važnost primjene vakumskog mješača i vibratora.
Vibrator nam omogućava da izbjegnemo blazne i ravnomjerno ispunimo cijeli otisak.Vibrator za uspješan rad mora imati veliki broj vibracija u jedinici vremena.Snaga vibracija povećava se kada se otisak popunjava.Otisak naslonimo na vibrator i uskim instrumentom stavljamo gips s jedne strane otiska uz vibracije,i instrumentom provjeravamo područje zuba ili bataljak(instrumentom ulazimo u šupljinu zuba i prislonimo ga uz stjenke).Prvo postavljamo gips u područje bataljaka.Kada se popune svi bataljci popunjavaju se ostali zubi.
Vakumski mješač omogućuje kraće miješanje nego ručno.

5.Opiši toplinske postupke u zubotehničkom laboratoriju.
Izvori topline u zub.laboratoriju su plinsko gorivo(butan,propan,acetilen,špirit) i električna struja(putovanje elektrona).
Aparati koje koristimo najvećim djelom koriste za izvor energije el struju,napon 220w.

Plinovi se koriste za stvaranje plamena koji koristimo na Benzenovom plameniku za pomoć pri modeliranju,za zagrijavanje instrumenata.Služe za zagrijavanje legure ili metala.

Neki od aparata koje koristimo su peć za keramiku,peć za predgrijavanje,peć za žarenje,aparat za toplinsko-tlačnu polimerizaciju.
6.Materijali za modeliranje
U zubnoj tehnici osnovni materijal za modeliranje je vosak.Vosak služi za rekonstrukciju izgubljenih dijelova zuba,izgubljenih zuba i resorbiranog djela.Voskom modeliramo krunice,baze proteza,sidra,dijlove mosta inlay,onlay,overlay.Vosak možemo podijeliti u dvije kategorije:a)Prirodni vosak;b)Sintetski vosak
Prirodni vosak može se dijeliti na mineralni,životinjski i biljni.Primjer prirodnog voska je parafinski vosak,mikrokristalni vosak i ozoceri.Parafinski vosak predstavlja mješavinu snažnih lanaca hidrokarbona.Biljni vosak i vosak kukaca je ester dugog lanca organske kiseline i dugačkog lanca alkohola.
Vosak za modeliranje ima svrhu modelacije i omogućava dobru postojanost i jednostavan rad.Možemo ga razlikovati ko vosak normalne tvrdoće i kao izrazito tvrdi vosak.Boja voska nije usko povezana s namjenom voska.

7.Zone plamena i zagrijavanje plamenom
P.K.Thomas zagrijava se na neutralnoj temperaturi.Ako je potrebno dodatno se zagrije sredina instrumenta.Ako je instrument previše zagrijan vosak bježi od vrha prema sredini i nemoguće je kapljičasto navoštati model.Instrument kojim se modelira zagrijava se na svojoj sredini.Kapljičasto navoštavanje označava da se vosak nanosi u obliku kapljice na kapljice.Ako se vosak razlijeva on je pregrijan.

8.Voskovi za modeliranje u laboratorijskoj fiksnoj protetici
Cervikalni vosak-elastičniji je i nanosi se na područje ruba krunice u tankom sloju
Vosak za modeliranje(zeleni vosak,ljubičasti) kapljičasto se nanosi prilikom modelacija krunice .Omogućuje dobru postojanost i jednostavan rad.

9.Voskovi za modeliranje u laboratorijskoj mobilnoj protetici
Ljepljivi vosak-nanosi se instrumentom ili u obliku štapića koji se zagrijava i nanosi na površinu.Koristimo ga za reparaturu proteze.
Ružičasti vosak-nanosi se velikim nožićem za modeliranje jer se mora nanositi na velike površine.Koristimo ga za modeliranje potpune proteze(za izradu voštanog bedema i modelacije anatomskih formacija).

10.Koje vrste vatrostalnih materijala poznaješ i koji je njihov sastav?
Vatrostalni materijali predstavljaju materijale koji su postojani na visokim temperaturama.Po kemijskom sastavu dijelimo ih u dvije skupine:
a)Sa gipsom-u svom sastavu imaju gips koji se raspada na temperaturama većima od 850°c pa ga koristimo za rad s plemenitim legurama.
b)Bez gipsa-u svom sastavu imaju silicijev oksid sa ili bez fosfata.Temperatura na kojoj se zagrijava uložna masa je 1100°c a može pdnjeti i više.
Vatrostalni materijal služi nam za ulaganje fiksno-protetskog rada,ulaganje djelomične proteze s lijevanom osnovom,izradu vatrostalnog bloka.Materijal koji nam služi za kivetiranje je uložna masa.
Uložna masa dobiva se mješanjem praha i tekućine.Tekućina se sastoji od ekspanzijske tekućine i destilirane vode i njihov omjer izrazito puno utječe na ekspanziju uložne mase.






11.Materijali za izradbu protetskog nadomjeska-legure.
Legure su spojevi dva ili više metala.Čisti metali se u zubotehnici rijetko koriste.Osnovni razlog legiranja je poboljšanje pojedinih karakteristika metala,a pritom se ne gube njihov adobra svojstva.Zlato je premekano,platina pretvrda,srebro kem reaktivno.Sve su to razlozi mješanja dva ili više metala da bi se dobila smjesa optimalnih svojstva(metal+metal;metal+nematel).
Legure možemo podijeliti:
*prema osnovnoj podjeli-plemenite i neplemenite;plemenite su one legure koje kao osnovni metal imaju metal iz plemenite grupe.Oni se često dodaju neplemenitim legurama u malom postotku.Takve legure ne postaju plemenite samo su im poboljšana svojstva.
*po broju komponenata-binarne,kvartarne
*Prema namjeni-za fiksnu protetiku
-za mobilnu protetiku
-za implantologiju ili kombinirane radove
TIP SASTAV
Izrazito plemenite legure - a)klasične-udio Au 70%
b)za metal-keram.tehniku-udio Au i Pt metala 80%

Legure sa smanjenim udjelom zlata - udio Au 50%

Srebro-pladijeve legure - udio Ag-50%;Pd 10%

Paladijeve legure - paladij srebrne legure-Pd 55-60% i Ag 30%
Paladij bakrene legurePd 70% i Cu 10%


12.Legure koje se koriste u laboratorijskoj fiksnoj protetici.
Legure s obzirom na ponašanje komponenata unutar legure dijelimo na:
a)Homogene legure-legure u kojima su legirajuće komponente potpuno pomiješane jedna u drugoj u tekućem i čvrstom stanju
b)Fizikalne smjese-legure u kojima su legirajuće komponente potpuno pomiješane u tekućem,a nepomiješane u krutom stanju
c)Homogene legure-legure u kojima su komponente međusobno povezane u tekućem,a djelomično u čvrstom stanju.
d)Kemijski spojevi-legure u kojima se legirajuće komponente međusobno u potpunosti povezuju u tekućem stanju uz stvaranje jednog ili više kemijskih spojeva

13.Objasni fizikalna svojstva legura.
Praktično razlikujemo čvrstoću,tvrdoću,rastezljivost elastičnost,obradivost.ljevnost,specifični toplinski kapacitet,koroziju,biokompatibilnost.Metal ima točno određena prethodna svojstva.Miješanjem različitih metala legure poprimaju,ovisno o postotku miješanja,neka nova svojstva,a u nekim slučajevima ponašaju se kao neki novi materijali jer su im sva svojstva izmjienjena.Osnovno za metale je postojanje točke taljenja,a kod legura budući da postoji više metala s različitim točkama taljenja nastaje interval taljenja kod kojeg razlikujemo solidus i likvidus točku.Likvidus točka predstavlja točku vrenja,odnosno kada se legura zagrijava dolazi do likvidus točke,a ne preko nje.Solidus točka predstavlja početak prelaska legure iz krutog u tekuće stanje.

14.Objasni metalografsku podjelu legura.
U krutom stanju mogu postojati sljedeći odnosi:
*Potpuna međusobna topljivost svih sastojina gradeći zajedničku prostornu rešetku pri čemu nastaju jedinstveni kristali miješanja;*nastaju slojasti kristali tvoreći dendritni izgled
15.Objasni mehanička svojstva legura.
Mehanička svojstva legura su:
-homogeno sitno zrnata struktura
-samootvrdnjavanje nakon lijevanja i mogućnost oplemenjivanja
-velike vrijednosti čvrstoće
-mogućnost lemljenja
-postojanost na koroziju

16.Koji je sastav zlatne legure koja se primjenjuje u laboratorijskoj protetici i objasni pojam karat i promil.
Primjena čistog zlata u zub.lab. je u tragovima.Prva legura primjenjena u zubnoj tehnici je trokomponentna legura zlata-zlato+srebro+bakar.Dodatkom Ag i Cu zlato ima veću tvrdoću,čvrstoću,elastičnost i rastezljivost.Cu poboljšava mehanička svojstva.Najmanje je 18 karatna legura.U takvim legurama srebro i bakar moraju imati točan omjer.Legure zlata mogu imati dodatke metala iz platinske grupe.Njihov udio ovisi o namjeni ili za metal keramiku ili za složeni rad.U takvim legurama prisutna je platina ili paladij.Legura koja ima platine povećava svoju gustoću.Platina smanjuje veličinu zrnaca zlata.Postupnost hlađenja omogućava nastanak ravnomjerne i ujednačene količine pojedinog metala unutar legure.
Mjerne jedinice za plemenite legure su karat,promil i rijetko postotak.Karat predstavlja koliko djelova plemenitog metala je zastupljeno u maksimalno 24-karatnoj leguri.,npr.18 karatno zlato označava da je 18 karata čistog zlata,a 6 karata ostalih metala.
Promil označava koliko je dijelova nekog metala zastupljeno u leguri,a maksimalno može biti tisuću.

17.Materijali za izradu kvačica
Kvačice se izrađuju od nekorodirajućeg,tvrdog čelika za ortodonciju i protetiku,zadržava oblik i ne puca.


18.Legure za lijevane proteze s lijevanom osnovom.
Prva legura koja se koristila za lijevane proteze je viron.Viron pripada skupini neplemenitih legura.Nastala je vironit proteza s lijevanom osnovom.Za keramiku se upotrebljava zbog svojstva oksidacije,stvara okside koji su neophodni za nastanak kemijske veze između keramike i legure.Nekadašnji sastojci legure su nikal i berilij.Nikal stvara alergiju,a berilij je kancerogen.

19.Legure za metal-keramiku.
Metal i estetski materijal usko su povezani kemijskom i mehaničkom retencijom.
Keramika ima kemijsku retenciju (oksidi).

Legure s tri komponente:
*zlato,bakar,srebro
*titan,iridij,platina
*brom,kobalt
Osim tri komponente najčešća je primjena više komponenata u jednoj leguri što može biti posljedica stvaranja nove i bolje legure.

20.Što je specifična težina i u čemu se očituje njezina važnost?
Specifična težina metala množi se sa težinom voštanog objekta da bi odredili potrebnu količinu metala za lijevanje.Slitinu količinski određujemo tako da po članu kojeg lijevamo uzimamo po prilici 3 grama.
21.Objasni izradu lijevanog sustava u laboratorijskoj fiksnoj protetici.
Ljevni sustav izrađuje se prije ulaganja i lijevanja.On provodi tekuću leguru do šupljine objekta.Dijelovi ljevnog sustava su ljevna čaša-prima staljenu leguru;provodni kanal-provodi leguru u deblji kanal ili hranilicu;hranilica(solbrigova kuglica)-kompenzira kontrakciju metala prilikom kristalizacije,nalazi se u zoni maksimalne užarenosti i posljednja se kristalizira(stvrdnjava);ljevni kanal-spaja objekt sa hranilicom,promjer mu je 1-3mm,postavlja se na najdeblji dio objekta(okuzalnu plohu,incizalni brid).Kanali ljevnog sustava moraju biti glatki,svugdje iste širine,okrugli,bez suženja,moraju biti postavljeni tako da legura teče pravocrtno bez naglih promjena pravca,moraju biti postavljani tako da legura uvijek teče od debljih k tanjim dijelovima objekta.

22.Koje mase za lijevanje poznaješ,koji je njihov sastav i koje ekspanzije imaju?
Uložna masa dobiva se mješanjem praha i tekućine.Tekućina se sastoji od ekspanzijske tekućine i destilirane vode i njihov omjer izrazito puno utječe na ekspanziju uložne mase.
Može se mješati ručno i vakumski.Vakumsko mješanje omogućuje homogenu masu u kojoj nema ni mjehurića zraka tako da je zamješana masa tvrda i predviđena je za rad s vibratorom.Kod uložne mase možemo razlikovati dva tipa ekspanzije:
a)Vezivna ekspanzija koja nastaje kao posljedica vezivanja gipsa ili fosfatnih veziva
b)Termička ekspanzija može biti neznatna,ali zbog kompenzacije kontrakcije metala povećava se raznim dodacima
Kvarc-ima ima znatnu termičku ekspanziju koja raste s porastom temperature
*na običnoj temperaturi-beta kvarc
*na 575°c prelazi u alfa kvarc-volumno širenje od 8%
*na 870°c prelazi u alfa kristobalit
*na 1250°c prelazi u tridimil-volumno širenje od 11.7% do 17.4%
↓↓↓↓↓↓obratni proces hlađenja
*na 230°c alfa kristobalit prelazi u metakristobalit-kontrakcija od 6%
Masu koja sadrži manje kvarca,a više kristobalita dovoljno je žariti do 600°c.Ova masa ima dovoljnu ekspanziju za plemenite legure.


23.Postupak lijevanja u laboratorijskoj fiksnoj protetici.
Lijevanje podrazumjeva ulijevanje rastopljene legure u kalup.Potrebnu količinu legure dobijemo vaganjem voštanog objekta i množenjem sa specifičnom težinom legure.Topljenje direktnim zagrijavanjem pomoću plamena može se izvesti u ljevnoj čaši.Topljenje indukcijom odvija se u grafitnom ili keramičkom lončiću.Funkcionira na principu stvaranja magnetnih polja prolaskom izmjenične struje kroz zavojnicu.U središtu zavojnice se nalazi grafitni lončić sa legurom.Legura na površini apsorbira većinu magnetne energije,pretvara je u električnu,a zatim u toplinsku.Ugljik iz grafitnog lončića reagira sa kisikom iz zraka i pri tome nastaje slojugljičnog monoksida koji spriječava prodor kisika do legure.

24.Što je taljenje legura,interval taljenja i za što je važan.
Taljenje legura je prijelaz iz krutok u tekuće stanje.Osnovno kod leguje je postojanost točke taljenja,a kod legure budući da postoji više metala s različitim točkama metala nastaje interval taljenja kod kojeg razlikujemo solidus i likvidus točku.Likvidus točka predstavlja točku vrenja,odnosno kada se legura zagrijava dolazi do likvidus točke,a ne preko nje.Solidus točka predstavlja početak prelaska legure iz krutog u tekuće stanje.



25.Koje uzroke poroznosti legura poznaješ i opiši ih?
Legura postaje porozna zbog neravnomjernog hlađenja kivete,ako užarenu kivetu s legurom stavimo u vodu.Uzrok može biti i krupno zrnata i porozna uložna masa,ako u uložnoj masi nastanu pukotine i nastane nepravilni kalup.

26.Aparati za termičku obradu legura.
Aparati za termičku obradu legure su peć za predgrijavanje,peć za žarenje,aparat za ljevanje,lotanje i lemljenje.Kiveta koja je ispunjena tekućom uložnom masom ide u peć za predgrijavanje na 250°c i postavlja se s kanalima prema dole da vosak iscuri.U peć za žarenje kiveta se postavlja vodoravno.Temperatura u peći za žarenje mora biti 350°c,a maksimalna temperatura ovisi o uložnoj masi(sa gipsom i bez gipsa).Zatim se priprema legura u lijevaču na temperaturi 100°c niže od intervala taljenja.
Uspješnost lijevanja ovisi o lijevnom aparatu kojeg nazivamo ljevač.


27.Što je lemljenje,s čime se lemi i kako?
Lemljenje služi za povezivanje 2 ili više dijelova legure,ali ne i za nadogradnju legurom neodlivenih dijelova. Lemljenje se odvija uz pomoć plamena. Lemljenje je postupak kojim se metalni ili nemetalni dijelovi spajaju pomoću rastaljenog dodatnog materijala (lema) u nerazdvojnu cjelinu. Pri lemljenju se osnovni materijal ne tali, jer ima više talište od dodatnog materijala.

28.Koje uzroke neuspješnog lemljenja poznaješ i opiši ih.
Uzrok neuspješnog lemljenja može biti nedovoljna kvaliteta legure;ako ima niži interval taljenja,ne podržavaju pečenje keramike…


29.Materijali za izradu protetskog nadomjeska-nemetali.
Materijali za izradu protetskog nadomjestka su estetski materijali.To su keramika,cromazit,targis vectris.Svi estetski materijali moraju prekriti metalnu osnovu i stvoriti kemijsku vezu.Tu ulogu ima opaker.Nanosi se u pasti ili kao mješavina praha i tekućine.Estetski materijali nanose se u više slojeva,tj. boja:
Cervikalna-cervikalna Dentalna-dentalna Incizalna-incizalna
-marginalna -deep dentin -transparentna

Kod cromazita zadnji sloj je sloj fluida koji omogućava polimerizaciju,a kod keramike zadnji sloj je sloj glazure.
Osnovni utjecaj kod estetskih materijala ima svjetlost i subjektivni doživljaj(optička svojstva).

30.Akrilati u laboratoriskoj protetici
Akrilati se upotrebljavaju za izradu potpunih i djelomičnih proteza kao gradivni materijal,za izradu individualnih žlica,kao baza zagrizne šablone,kao potrošni materijal.
U grupu akrilata spadaju i neki estetski materijali poput kromasita.
Akrilati su po kemijskom sastavu metil-met akrilati,a u novije vrijeme proizvode se i etil-met akrilati.
Akrilate možemo podijeliti:
*prema načinu polimerizacije-hladnopolimerizirajući,toplopolimerizirajući,toplinsko-tlačno polimerizirajući,svjetlosno polimerizirajući i polimerizacija mikro valovima
*prema vremenu trajanja polimerizacije-dijeli se na kratku,srednje dugu i dugu
-najkraća je u mikropećnici uz svjetl.pol.Najduže traje duga,tj.topla polimer.(24h)
31.Objasni fizikalne promjene koje nastaju uslijed mješanja polimera i monomera

Kod akrilata razlikujemo 5 faza:
1.Faza vlažnog pijeska-zrnca pjeska navlažena su akrilatnom tekućinom
2.Ljepljiva faza-akrilat se ljepi za stjenke posude i instrumente s kojima se miješa.
3.Radna faza-u toj fazi se akrilat oblikuje i nanosi u kivetu
4.Gumasta faza-akrilat se počeo polimezirati i ponaša se kao guma
5.Faza polimerizacije-akrilat je u potpunosti polimeriziran

Autoakrilat koji se sastoji od polimera i monomera(praha i tekućine) zamješa se u posebnoj posudi u određenom omjeru.Kada smjesa dođe u radnu fazu,stavi se na radni stol,izravna se na debljinu 4-5mm i oblaže preko zubnih niziva.Od viška akrilata napravi se đržač za terapeutove prste.

32.Aparat za polimerizaciju akrilata
U polimerizatoru akrilati se polimeriziraju uz postupan rast temperature.Polimerizacija je kemijska reakcija između polimera,monomera i aditiva pri čemu nastaje homogena smjesa.
To je topla polimerizacija.Polimerizacija akrilata na sobnoj temperaturi primjenjuje se samo za reparaturu i individualne žlice.
Akrilati za izradu fiksnoprotetičkih izdjelaka mogu se polimerizirati:
a)Kivetiranjem
b)Hidrokompresiskim načinom
c)Svjetlosnom polimerizacijom
U aparat za tlačnu polimerizaciju,ivomat,kućište se ispuni destiliranom vodom.Aparat se zabrtvi.Uključi se na određenu temperaturu(oko 110-120°c).U aparatu se podiže tlak od 6 bara oko 7min.Nakon isteka vremena,aparat sam izbaci vodu i tlak se spusti na nulu.

33.Koje uzroke poroznosti akrilata poznaješ i opiši ih?
Akrilat se ne smije polimerizirati na temperaturi većoj od 100,8°c jer nastaje plinska poroznost koja predstavlja ishlapljen monomer unutar mase polimera.
↓
34.Što je unutarnji napon metala i kako nastaje?
Akrilat ne podnosi naglo hlađenje u većini slučajeva jer nastaje unutarnja napetost.Ona predstavlja pomaknute molekule u napetom položaju i kao takve fiksizane i zarobljene.

35.Materijali za izradu individualnih žlica.
Individualne žlice uglavnom se izrađuju od hladnopolimerizirajućeg akrilata ili danas sve češće od svjetlosnopolimerizirajućeg akrilata.24 sata nakon izrade individualna žlica se nebi trebala upotrebljavati zbog dimenziske nestabilnosti akrilata.

36.Materijali za brušenje i poliranje.
Obrada metala
Mehanička obrada
a)Gruba obrada-obrada kamenčićima,separirkama.Separirke su karborubni kolutići.
b)fina obrada-sinterima i frezama
Poliranje
Mehaničko poliranje-odvija se pomoću četke za poliranje i plovca,gumica za poliranje i paste(krute ili meke paste)
Elektromagnetsko poliranje-pomoću kiseline i izvora el energije kojeg spajamo prema načelu anode i katode uronjenih u elektrolit
Obrada akrilata(proteza)
Mehanička obrada-frezama i brusnim papirom;Fina obrada-četkom i plovcem,jelenjom kožom i pastom za poliranje

37.Koje aparate za brušenje i poliranje poznaješ i kako se radi s njima?
Kod mehaničke obrade metala i akrilata koristi se mikromotor koji kiji ima tehnički nasadnik na kojeg stavljamo razne nastvke za obradu:freze,separirke,kamenčiće kod obrade metala,a kod obrade akrilata freze i brusni papir.Fina obrada metala i akrilata odvija se pomoću elektromotora na kojem se nalazi četka za poliranje s jede strane,a s druge strane jelenja kožica.Kod poliranja četkom na objekt koji obrađujemo nanosi se plovac u debljim slojevima preko kojeg zatim prolazimo četkom za poliranje.Kod poliranja jelenjom kožom objekt se premazuje pastom za poliranje koja materijalu koji se obrađuje daje završni,visoki sjaj.

38.Koje materijale poznaješ za izradu faseta i koje su njihove međusobne prednosti i nedostaci.
Osim polimernog materijala i keramike koji su elastični,mekani i porozni za fasetiranje se koriste polikarbonati;piroplast;isosit,cromasit;glinična keramika;staklokeramika;cernomerni materijal;kompozitni materijali ojačani staklenim nitima.
Staklokeramika i cernomeri su noviji materijali.Oni objedinjuju estetiku keramike i lakoću obrade polimera.Svjetlosno se polimeriziraju tijekom nanošenja u ormarić,a završno još u specijalnim aparatima.Modul elastičnosti sličan je dentinu.Abradiraju se i deformiraju kao prirodni zubi.Zahvaljujući dobro odabranim koponentama imaju prirodnu translucenciju i flourescenciju,te vrlo dobru kliničku podnošljivost u ustima.
Kompozitni materijali također su noviji materijali koji omogućuju izradbu krunica i mostova bez metalne konstrukcije.Prednosti su što nema modeliranja u vosku,ulaganja i lijevanja.Ti materijali dobrih su estetskih svojstava,dobrih optičkih fenomena,biokompatibilni u ustima,jednostavni su za obradu.
Dva materijala s velikim razlikama u modulu elastičnosti,na istom izratku vode k neuspjehu cjelokupnog izratka.

39.Čemu služi aparat za toplinsko-tlačnu polimerizaciju i na kojem načelu radi?
To je danas najčešći način polimerizacije akrilata.Ormarić se premaže pokrovnim lakom koji sprječava prosijavanje kovine.Slojevito se nanosi sitetički materijal u ormarić.Krunica s oblikovanom fasetom stavlja se u aparat.
U aparat za tlačnu polimerizaciju,ivomatu,kućište se ispuni destiliranom vodom.Aparat se zabrtvi.Uključi se na određenu temperaturu(oko 110-120°c).U aparatu se podiže tlak od 6 bara oko 10min.Nakon isteka vremena,aparat sam izbaci vodu i tlak se spusti na nulu.

40.Objasni fizikalna i kemijska svojstva keramike.
Keramika se sastoji od glinice,kvarca i drugih dodataka u svrhu postizanja prirodne boje,flourescencije,plastičnosti,snižavanja temperature napečenja.
Sastav keramike pridonosi zamućenju keramike,a svojim većim termičkim koeficijentom rastezljivosti uspostavljaju kompatibilnost s kovinom.
Zbog visokog modula elastičnosti pri okluziskom optetrećenju dolazi do pucanja keramike.
Zbog visoke vrijednosti mikrotvrdnoće u odnosu na mikrotvrdoću cakline postoju mogućnost abrazije prirodnog zuba.
Keramika za pečenje mora imati neka određena svojstva:čvrstu vezu s legurom,usklađene termičke koeficijente rastezljivosti,dobru plastičnost(mogućnost oblikovanja),malu kontrakciju u pečenju,mogućnost ponovnog žarenja,dobru estetiku,biokompatibilnost u usnoj šupljini.
41.Koji su nedostaci estetskih materijala?
Glavni nedostatak akrilata(cromasita) je ispadanje faseta i promjena boje.Promjena boje nije uvjetovana samo osobinama akrilata nego i greškom u preparaciji i laboratorijskoj izradbi.Usred polimerizaciske kontrakcije i različitih koeficijenata termičkog rastezanja polimerne fasete povećava se volumen i nastaje pukotina.Ta pukotina može se ispuniti ostacima hrane tako da se sa slitinom stvaraju obojeni oksidi i sulfidi i tako akrilat mijenja boju.Faseta ispada jer se akrilatne ne spaja kemijski sa legurom.Veza je mehanička.
Glavni nedostatak keramike je što zbog velikog koeficijenta rastezljivosti može doći do pucanja uljed većek okluziskog opterećenja.
Zbog visoke vrijednosti mikrotvrdnoće u odnosu na mikrotvrdoću cakline postoju mogućnost abrazije prirodnog zuba.

42.Objasni rad s keramikom
Zamiješa se opaker i nanosi u metalni ormarić.Veza između opakera i metala je kemijska(opaker se povezuje s oksidima na leguri).Opaker se nanosi u dva sloja.Prvi sloj osigurava kemijsku vezu,a drugi spriječava prosijavanje metala.
Pečenje opakera uvijek je na najvišoj temperaturi(890°c).
Slijedeći sloj ,shudller masa ili dentinska masa ili deep dentin,peče se na nižoj temperaturi od opakera(870°c).Koristi se za rub krunice,u području vrata zuba.Deep dentin postavlja se na opaker,slabijeg je intenziteta od dentina,a jačeg od opakera,dobiva se dubina i toplina.
Incizalna boja peče sa na istoj temperaturi.
Glazura,kao završni sloj peče se na najnižoj temperaturi.Pečenje se radi na tri načina:
a)Korekturno pečenje(malo manja od pečenja a veća od glazure)
b)Pola-pola-dentin i korekturna masa
c)Čisti korekturni način








Silvia Košuljandić

HRVATSKI

Pitanja iz hrvatskog-Književnost-Zubotehničari 2007/08

1. LIRIKA

Lirska pjesma je književna vrsta u stihu ili prozi koja se u antičko doba pjevala uz pratnju lire.Ona izražava subjektivne osjećaje i misli lirskog pjesnika.

podjela lirike

1) tematska podjela

DOMOLJUBNE – A. Mihanović: Horvatska domovina

LJUBAVNE – J. Pupačić: Zaljubljen u ljubav

PEJZAŽNE – A. G. Matoš: Notturno

SOCIJALNE – D. Cesarić: Vagonaši

MISAONE / REFLEKSIVNE – D. Cesarić: Pjesma mrtvog pjesnika

RELIGIOZNE – N. Šop: Isus čita novine

2)prema autoru-narodna i umjetnička

3)prema načinu izražavanja-u stihu i u prozi

4) strukturno povijesna

DITIRAMB – pjesma u kojoj se slavi priroda i život (V. Nazor: Cvrčak)

HIMNA – pjesma posvećena nekome (ili nečemu) tko (ili što) je dostojan najvećeg

poštovanja i divljenja (A. Mihanović: Horvatska domovina)

ODA – pjesma posvećena nekome (ili nečemu) prema kome (ili čemu) osjećamo

privrženost,ljubav ili neku drugu vrstu sklonosti(P. Preradović: Rodu o jeziku

ELEGIJA – pjesma u kojoj se izražava žaljenje za nečim nedostižnim

(F. Ciraki: Forentinske elegije)

EPIGRAM – Kratka sažeta pjesma koja svojim zaključkom iznenađuje čitatelja

(S. Vraz: Nadriknjištvo)

EPITAF – nadgrobni natpis koji kao pjesnički oblik izražava misli o prolaznosti

Života i o ljudskoj sudbini. Često je duhovit i satiričan.

Interpretacija je metoda otkrivanja smisla umjetničkog dijela.Ona podrazumjeva TEMU,MOTIV,RITMIČKU ORGANIZACIJU,JEZIK i STIL.

Stilska sredstva

Aliteracija-ponavljanje istih suglasnika

Asonanca-ponavljanje istih samoglasnika

Inverzija-obrnut poredak riječi u rečenici

Onomatopeja-oponašanje zvukova u prirodi

Personifikacija-kada se neživim bićima,stvarima i pojavama pridodaju ljudske osobina

Epitet-najčešće je ukrasni pridjev,a može biti i druga vrsta riječi

Opkoračenje-kada se riječ iz rečenice prebacuje u novi redak

Prebacivanje-kada se riječ iz rečenice prebacuje u novu kiticu

Anafora-ponavljanje riječi na početku dvaju ili više stihova

Metafora-kratka poredba ili preneseno značenje

2. EPIKA

Epika- iznosi događaje i situacije, koristi se pripovijedanjem i opisivanjem

Podjela epike

a)Epika u prozi:

NOVELA-kratka epska prozna vrsta,govori o nekom događaju i uvrštava malo likova

PRIPOVIJETKA-obuhvaća razgranatiju radnju

ROMAN-velika epska forma

-prvi roman u svijetu je roman Miguela de Cervantesa“Bistri vitez Don Hihot

od Manche ,a u hrvatskoj roman Petra Zoranića „Planine“

-podjela romana:

a)prema temi: DRUŠTVENI,PSIHOLOŠKI,KRIMINALISTIČKI,VITEŠKI,POVIJESNI,LJUBAVNI,

PUSTOLOVNI

b)Klasifikacija prema stavu autora i općem tonu romana:

SENTIMENTALNI,HUMORISTIČNI,SATIRIČNI,DIDAKTIČKI

c)s obzirom na odnos pripovjedača prema priči:

AUTORSKI,JA-ROMAN

d)Prema pojedinim epohama:

REALISTIČNI i MODERNI

B)Kratke epske prozne vrste

MIT - na temelju mitskog iskustva govori se najčešće o postanku svijeta

LEGENDA -govori o ljudima čiji je pogled na svijet uzor takvog ponašanja

BAJKA – čudesno i nadnaravno isprepliće se sa zbiljskim na takav način da između stvarnog i izmišljenog nema pravih suprotnosti

BASNA – kratka prozna vrsta u kojoj se najčešće u likovima životinja prikazuju ljudski

karakteri, njihovi postupci i djela u životu, njihov moral i životni ideal

VIC - kratka jezična tvorevina koja izaziva smiješan dojam

c)Epika u stihu

EPSKA PJESMA – kraće djelo u stihovima pripovjednog karaktera

EP – opširnije djelo u stihovima pripovjednog karaktera

EPOPEJA – ako se u epu prikazuju djela nekog junaka koji se stavlja u službu svoga naroda, takav je ep nacionalna epopeja

d)Lirsko-epske vrste

POEMA-kraća stihovna vrsta u kojoj se isprepliću elementi lirske i epske poezije

BALADA-pjesma tužnog raspoloženja s tragičnim završetkom

-u baladi se opisuju stradanja i tragični nesporazumi u čovjekovu

životu

ROMANCA-je lirsko-epska pjesma narodnog podrijetla koja prikazuje nekog junaka s najčasnijim karakteristikama

Epske tehnike

EPSKO PRIPOVIJEDANJE(naradicija)

EPSKO OPISIVANJE(diskripcija)

EPSKA OPŠIRNOST(in media res,u središtu stvari)

EPSKA PONAVLJANJA

3.Književno-znanstvene vrste

Četiri su književno-znanstvene discipline:

1.TEORIJA KNJIŽEVNOSTI-proučava načine postojanja i nastajanja književnih dijela,jezik i stil književnog dijela te odnose književnosti i društva.

2.POVIJEST KNJIŽEVNOSTI-proučava razvoj književnosti od njezinih početaka do danas,proučava osobitosti književnih dijela u pojedinim vremenskim epohama.

3.KNJIŽEVNA KRITIKA-ona čitatelju otkriva vrijednosti književnog dijela i na taj ačin preuzima posredničku ulogu između pisca i čitatelja.

4.KNJIŽEVNA METODOLOGIJA-proučava metode kojima se istražuju,raščlanjuju,tumače i vrednuju književna dijela.

Književno-znanstvene vrste:

a) ESEJ ili OGLED- je kraća prozna vrsta u

kojoj se obrađuje različita tematika bilo iz života ili znanosti, na način koji uključuje

razmišljanje i zaključivanje, ali također i sposobnost umjetničkog oblikovanja. Teme

su iz područja života, kulture, umjetnosti, znanosti…

b)RASPRAVA najčešće pripada znanstvenim vrstama. Ponekad kada

je posvećena znanosti ili umjetnosti ujedinjuje znanstveno istraživanje s književno-

umjetničkom obradom.

c) ČLANAK – književno-znanstvena vrsta kraća od eseja. Osvrt na teme iz života i na

događaje.

d)BIOGRAFIJA – umjetnički oblikovano pisanje o samom sebi ili nekoj drugoj osobi

e)PUTOP-u njemu se, osim nabrajanja što je pisac vidio, navode i putopiščeva umjetnička

sklonost, stav prema životu, osjećajni svijet, ukus…

f) DNEVNIK – vrsta teksta u kojoj pisac zapisuje dnevne događaje, izražava svjoj odnos

prema njima, iznosi svoje tumačenje događaja i osoba

g) MEMOAR – iznošenje sjećanja i uspomena na ljude i događaje iz tuđih i vlastitog života

4.Drama

DRAMA je književni rod u diJaloškom obliku koji je posredno ili neposredno namIjenjen izvedbi na pozornici.

Etape u razvoju dramske radnje su: EKSPOZICIJA(UVOD),ZAPLET,KULMINACIJA(VRHUNAC),PERIPETIJA,RASPLET

Ekspozicija ili uvod-u antičkim i klasičnim dramama ekspozicija se postizala prologom

-prvi ga je uveo Euripid

-Drama je započinjala govorom jednog glumca koji je obavještavao

publiku o likovima,vremenu i mjestu radnje…

-danas,ulogu prologa,preuzele su kazališne liste

Formalna podjela drame:činovi,slike i prizori

DRAMSKE VRSTE:

TRAGEDIJA-razvila se u staroj grčkoj iz obreda posvećenih bogu Dionizu

-doživjela je procvat u 5 st.pr.Kr.,a osnivač tragedije je Tespis

-najznačajniji tragičari su Eshil,Sofoklo i Euripid

-karakteristike tragedije su tragičan junak,tragična krivnja,tragični

završetak i uzvišen stil

KOMEDIJA-razvila se iz pučkih obreda

-do najvećeg procvata došlo je u demokratskoj Ateni

-najveći komediograf je Aristofan

-podvrste komedije su komedija intrige,kom.karaktera,kom.situacije

DRAMA U UŽEM SMISLU-bliska tragediji ali nema opći tragični završetak i uzvišen stil,

Ima tragičnog junaka i tragičnu krivnju

DIDASKALIJE – upute o ponašanju i načinu govora glumaca, opis pozornice, izgled…

DRAMSKA RADNJA – temelji se na sukobu, a ostvaruje se dijalogom i monologom

5.Antička književnost

Antička književnost počinje u 8.st.pr.Kr. i traje sve do 5.st.

Antička kultura ostavila je dubok trag u Evropskoj umjetnosti i znanosti

Grčka književnost započinje Homerom i traje do 529.g. kada car Justin Ian zatvara filozofsku školu u Ateni.Poslije toga nastupa bizantska književnost.

Grčku književnost možemo podijeliti na 2 razdoblja:

*klasično rasdoblje-od Homera-8.st.pr.Kr.-4.st.pr.Kr.

*helenističko razdoblje-od 4st.pr.Kr.-529.g.

Grčka književnost je doživjela procvat u 5.st.pr.Kr.

*drama(tragedija)-Eshil,Sofoklo i Euripid

*irika-Pindor,Anor,Kreont,Alkes

Najznačajniji predstavnici i dijela:

Homer-Ilijada,Odiseja

Eshil-Okovani Prometej

Sofoklo-Antigona

Euripid-Elektra

Rimska književnost nastavak je grčke književnosti

Plaut,Vergilije,Ovidije,Horacije,Ciceron,Gaj Julije Cezar

6.Homer:Ilijada

TEMA-borba između Ahejaca i Trojanaca

Struktura

-sastoji se od 24 pjevanja

-djelo je EPOPEJA

Epopeja se još naziva junački ep.To je posebna vrsta epa u kojoj dolaze do izražaja svojstva epskog pjesništva:pripovijedanje,nizanje motiva po sličnosti,fabula,likovi.Epopeja donosi širi prikaz životnih pojava,narodnih običaja i vjerovanja.

-Homerovi epovi pisani su šesnajstercima

-takav stil zove se HEKSAMETAR

Uloga bogova

Veliku ulogu u radnji imaju bogovi koji štite one koje vole a nanose zlo onima koje ne vole.

Fabula:

U Ilijadi se epski pjeva o ratu između Ahejaca iTrojanaca do kojeg je došlo zato što Trojanac Paris oteo ženu Ahejcu Menelajhu.Glavni zapovijednik Ahejske vojske,Agamenom,posvađao se s a junakom ahilom oko robinja.Ahil odbija krenuti u borbu.Svađa pogoduje Trojancima.Njihov junak Hektor,Parisov brat,ubija Ahilova prijatelja Patrokla.Nakon toga Ahil se vraća u borbu i ubija Hektora.

7.Sofoklo:Antigona

Značajke i predstavnici Antičke tragedije

-doživjela je procvat u 5 st.pr.Kr.,a osnivač tragedije je Tespis

-najznačajniji tragičari su Eshil,Sofoklo i Euripid

-karakteristike tragedije su tragičan junak,tragična krivnja,tragični

završetak i uzvišen stil

Interpretacija

-drama,tj. Tragedija u 7 činova

-vrijeme radnje-razdoblje stare grčke

-mjesto radnje-radnja se odvija u Kreontovom dvoru

-tema-Antigona pokapa svog brata Polinika

-ideja-treba poštivati zakone koji ne ugrožavaju ljudski moral i dostojanstvo

-jezik i stil-uzvišen stil pripovijedanja

-korišteno je mnoštvo epiteta i aforističnih misli

Fabula:

Radnja ovog dijela usko je vezana sa Sofoklovom dramom „Kralj Edip“ jer se u ovom dijelu opisuje sukop edipovih sinova.Jedan od njih,zvan Polinik,odlazi iz Tebe jer njegov brat Eteoklo nakon godinu dana vladavine ne prepušta vlast po dogovoru.Polinik se nakon nekog vremena vraća u Tebu s namjerom da ju pokori.Dolazi do sukoba između Polinika i Eteokla te oni u borbi jedan drugoga probadaju mačem.Na vlast dolazi brat Edipove žene Kreont,koji naređuje da se Eteoklovo tijelo dostojno pokopa,a da se Polinika ostavi bez pokopa jer je u Tebi vladao zakon da se borci protiv domovine ne smiju pokapati i tko prekrši taj zakon bit će kažnjen smrću.Njihova sestra Antigona priopćava svojoj sestri Ismeni da namjerava pokopati Polinika,no ona joj odbija pomoći u tom činu.Antigona odlazi do bratova tijela i izvršava uobičajeni obred.Kada su sluge kasnije došle do Polinikova tijela vidjevši da je izvršen obret otišli su to prijaviti Kreontu.Kreont naređuje da se otkrije krivac inače će optužiti sluge.Kada su se stražari vratili do Polinikovog tijela tamo su našli zaplakanu antigonu te su je odveli Kreontu.Kreont ju usprkos rodbinskim vezama osuđuje na smrt.Kreontov sin Hemon zaljubljen je u Antigonu i moli svog oca da ju oslobodi no on to odbija.Jednog dana u Tebu je došao slijepi prorok koji je poručio Kreontu da će ga snaći gorka sudbina ako ne oslobodi antigonu.Kreont se uplašio tih riječi i odlazi kod Antigone da ju oslobodi.Kada je došao do nje zatekao je svog sina Hemona kraj obješene Antigone.Njegov sin napada ga mačem ali kreont je uspio pobjeći.Hemon si od ljutnje zabija mač u srce.Umire i Kreontova žena.

8.Hrvatska srednjovjekovna književnost

Vremensko određenje

Za početak hrvatske srednjovjekovne književnosti uzima se godina pada Zapadnog Rimskog Carstva(476.),a za kraj najčešće se uzima otkriće Amerike(1492.).

Tematika

Do hrvatske književnosti dospijevaju mnoge europske svetačke prozne legende,dramska pjesnička djela u stihu i više fabularno zanimljivih i opsežnih pučkih romana poput Rumanca trojanskoga(roman o Troji),Aleksandride,O premudrom Akiru.Od slavenskih tekstova među najzanimljivijima je rasprava Cnorisa Hrabra:O pismenima.

Književne vrste i primjeri

Hrvatski srednji vjek uglavnom čine liturgiJski i biblijski tekstovi,legende,mirakuli,epigrafi,poučna crkvena i svjetovna proza,epistolarni tekstovi,svjetovne priče i romani.

Brojna su djela u stihu i u prozi te tzv.crkvena dramska prikazanja.

Npr.Pjesničko djelo „Šibenska molitva“-pronađena u šibenskom franjevačkom

Samostanu

-pripada najstarijim latiničkim tekstovima

Prozna djela:“Knjige Kata Mudroga i Cvijet kreposti

Rad ćirila i metoda

Filozof Konstantin,poznatiji pod imenom Ćiril,i njegov stariji brat Metoda,bili su kršćanski misionari koji su priredili slavensko pismo i preveli najpotrebnije knjige.Braća su dobila od Pape iz Rima odobrenje za svoj rad.Ćiril je rano umro,a Metoda je sam nastavio njihov rad u Moravskoj.Suprotstavili su mu se Germanski svećenici koji su protjerali njihove učenike u Hrvatsku u Nin gdje je već bila osnovana biskupija.

9.Hrvatska srednjovjekovna književnost-najstariji spomenici

Prvi spomenici pisani glagoljicom potječu s kraja 11.st.Hrvati su glagoljicu prihvatili u 9 st.kada su već imali svoju samostalnu državu.Književnost se počela osobito razvijati u benediktanskim samostanima,i to u Istri,Hrvatskom primorju i na otoku Krku.

BAŠĆANSKA PLOČA-najpoznatiji spomenik

-smatra se da je nastao oko 1100.godine

-to je kameni zapis iz mjesta Baške na otoku krku,kojim je kralj

Zvonimir darovao zemlju mjesnoj crkvici sv.Lucije

-osim jezičnog i književnog,ploča ima i povijesno značenje zbog

toga što se u njoj prvi put spominje vladarevo ime na narodnom

jeziku

Tekst:Ja,u ime Oca,Sina i Svetoga Duha

Ja opat Držiha pisah ovo o ledini,

Koju dade Zvonimir,kralj hrvatski,

U svoje dane

Svetoj Luciji.I svjedoče mi:

Desimir,župan u Krbavi,

Martin u Lici,

Pribineg zastupnik u Vinodolu

I Jakov na otoku.

Tko to poreče neka je proklet od Boga

I dvanaest apostola i četvorice evanđelista

I svete Lucije.Amen.

Neka onaj tko ovdje živi

Moli za njih Boga.

Ja opat Dobrovit sagradih ovu crkvu

Sa svojih devetero braće

U dane kneza Kosmata,

Koji je vladao cijelom Krajinom.

I bijaše u te dana

Samostan sv.Nikole u Otočcu

Sa crkvom sv.Lucije u jedinstvu.

VINODOLSKI ZAKON-najstariji Hrvatski zakonski spomenik

-preveden je na više svjetskih jezika

-Sastavljen je u Novom Vinodolskom 6.siječnja 1288.

-toga dana sastali su se svi crkveni ljudi i ostalo građanstvo iz svih

Vinodolskih gradova da prikupe sve zakone koje su usvojili od

Svojih predaka

LUCIDAR

-srednjovjekovna enciklopedija (knjiga općeg znanja)

-najprije na njem. jeziku, zatim prevedena na češki, pa na hrvatski

-prevodilac je pop glagoljaš Istranin (Učku uspoređuje s Olimpom)

-pisan u dijalogu između učitelja i učenika

10.G.Boccacio:Decameron

Decameron sadrži stotinu novela povezanih u jednu cjelinu.Pripovijedanje počinje prikazom crne kuge u Firenci 1348.Sklanjajući se od te bolesti sedam djevojaka i tri mladića pobjeglo je iz grada u prirodu.Da bi im vrijeme brže proteklo,obvezali su se da će svatko svaki dan ispripovijedati jednu novelu.Svaki je dan,osim 1. i 9.,bio posvećen nekoj temi.

2.dan-o sreći;3.o ostvarenju ljubavnih želja;4.o tragičnim ljubavima i smrti;5.o ljubavnim nezgodama sa sretnim završetkom;6.u znaku brzih i duhovitih odgovora,7.o podvalama žena glupim muževima;8.o podvalama i šalama;10.priče o velikim i plemenitim djelima.

10 dan,5 novela(ulomak iz čitanke)

Radnja novele se odvija u Udinama.Tamo je nekoć živjela Dianora,žena bvogatog,ljubaznog i uglednog plemića koji se zvao Gilberto.U nju je bio zaljubljen plemić Ansaldo Gradense,poznat po svojoj ljubaznosti i vještini u oružju.On joj je često slao poruke moleći je za njenu ljubav no ona je to odbijala.Ona je odlučila od njega zatražiti nešto neobično što on neće moći izvršiti,u zamjenu za njenu ljubav.

Zatražila je od njega da u siječnju stvori za nju perivoj pun cvijeće,i poručila mu ako to ne ispuni da će sve otkriti svome mužu i rodbini.Premda mu se ta njezina želja činila gotovo nemoguća,on je znao da Dianora time želi u njemu ubiti svaku nadu i odlučuje se da ipak to nekako pokuša izvesti.Gospar Ansaldo zatražio je pomoć nekog čarobnjaka te se s njime pogodio za veliku svotu novca.Čarobnjak je na Ansaldov zahtjev u siječnju,kada je sve bilo prekriveno snijegom,stvorio zeleni perivoj pun cvijeća.Ansaldo je u perivoju nabrao najljepše cvijeće i poslao ga Dianori pozvavši ju da dođe i vidi vrt kakav je tražila kako bi se osvjedočila o njegovoj ljubavi.Dianora je u nevolji sve ispričala svom mužu.On se prvo naljutio,ali se primirio i govorio joj da se nije trebala pogađati jer to ne dolikuje čestitoj ženi.Gilberto joj govori da ode Ansaldu i da se oslobodi obećanja,te da mu,ako bude potrebno,poda svoje tijelo,ali ne i dušu.

Dianora isprva odbija,ali ipak odlazi Ansaldu i govori mu da ju k njemu ne vodi ni ljubav ni obećanje,već zapovijed njezina muža.Ansaldo se prvo začudio gospinim riječima,te se počeo čuditi velikodušnosti njezina muža.Ansaldo joj govori da ju ne želi jer ne može okaljati čast onoga koji je smilovao njegovoj ljubavi i govori joj da može boraviti u njegovoj kući koliko hoće ali samo kao da mu je sestra.Dianora je sretna zbog te Ansaldove odluke te odlazi svom mužu Gilbertu.Ansaldo i Gilbert postali su nerazdvojni prijatelji.I čarobnjak,kada je vidio tu Ansaldovu velikodušnost odbija naplatiti svotu za koju su se ranije pogodili.On otklanja svoj perivoj nakon tri dana i odlazi.U ansaldu se ugasila požuda prema Dianori sretan zbog novog prijateljstva s Gilberto

11.Dante Alighieri

Jedan je od najvećih pisaca u povijesti svjetske književnosti.

Rođen je u Firenci,a živio je u Arrezu,Veroni i Ravenni,a predpostavlja se da je jedno vrijeme boravio i u Parizu

Njegovo prvo pjesničko djelo je „Novi život“(Vita nuova)napisano od 1292.-1293.

To je djelo nadahnuto velikom ljubavlju prema Beatrice Patrinari koja je uzdignuta u stilu Firentinske pjesničke škole.

Dante slavu stiče religioznim epom“Komedija“.Giovani Boccaco,zadivljen tim djelom,nazvao ga je božanstvenim,te je pod nazivom“Božanstvena komedija“ ostalo u književnosti kao jedno od najboljih umjetničkih ostvarenja.

Dante je taj ep nazvao komedijom jer se prema srednjovjekovnoj poetici tako označavalo pripovijedačko dijelo u stihovima,pisano svima razumljivim jezikom koje počinje tužno,a završava sretno.

DIJELA:Novi život lirski dnevnik

Gozba

Monarhija rasprave

O narodnom jeziku

Božanstvena komedija religiozni ep

BOŽANSTVENA KOMEDIJA

-religiozni ep

-sastoji se od tri dijela:pakao,čistilište,raj

-svaki dio ima 33 pjevanja,a ukupno ih je 100 jer je jedno pjevanje uvodno

-dante poštuje srednjovjekovnu simboliku brojeva

3-sveti broj,4-zemaljski broj,7-broj savršenstva

-vrijeme i mjesto radnje:Danteovo putovanje kroz pakao započinje oko 1300. godine na neodređenom mjestu(nalazi se u tamnoj šumi).

-„Božanstvena komedija“ je religiozni ep o drugom svijetu,ali je zapravo Dante opisivao ovozemaljski život

-djelo je napisano firentinskim narječjem koje je kasnije postalo temelj talijanskog standardnog jezika

-pakao,kako ga prikazuje Dante ima 9 krugova;krugovi su stupnjevani prema težini grijeha-uži i niži

-djelo započinje u mračnoj šumi.Vergilije je izgubljen i kada konačno pronalazi izlaz i penje se na neki brijeg,put su mu popriječile strašne zvijeri.U pomoć mu priskače Dante kojeg je poslala Beatrice(lik iz Danteovog romana „Novi život“)

-Vergilije prati Dantea na putovanju kroz Pakao

12.HUMANIZAM i RENESANSA

HUMANIZAM

-to je razdoblje u Europskoj književnosti u 16.st.

-u tom razdoblju dolazi do jačanja građanskog staleža,nastaje novi imućni društveni sloj

-to je pokret koji je niknuo na vrijednostima starogrčkog i rimskog stvaralaštva

-pokret predstavlja sebi kao uzor grčku i rimsku klasiku

-prvi značajni humanistički latinisti,ujedno se i najznačajniji pisci toga razdoblja

-to su DANTE ALIGHIERI,FRANCOIS PETRARCA i GIOVANI BOCCACCIO

-humanizam označuje obnovu klasičnog duha,ubrzan razvoj znanosti i filozofije,želju za spoznajom i otpor feudalizmu

-najznačajniji znanstvenik i književnik humanističkog razdoblja je

ERAZMO ROTERDAMSKI

RENESANSA

-to je pokret koji se pojavljuje Europi u 16.stoljeću

-prvi put pojavljuje se u Italiji

-program mu je bio oponašanje antičkih pisaca koji teže ljepoti i savršenstvu umjetnosti,slobodi čovjekova stvaralačkog duha

-renesansni pisci se za razliku od humanističkih pisaca ne koriste latinskim jezikom,već svojim pučkim jezicima

-renesansni procvat književnosti nije bio istodoban u svim zemljama

-Italija je bila središte renesanse jer je ona na neki način bila nasljednica rimske civilizacije

-na Apeninskom poluotoku razvili su se gospodarski razvijeni gradovi koji su postali središtem renesansnog života i umjetnosti

Predstavnici:

LUDOVICO ARIOSTO-Italija

-najznačajnije djelo:Bijesni Orlando

FRANCOIS RABELAIS-Francuska

-najznačajnije djelo:Gargantua i Pantagruel

MIGUEL de CERVANTES-Španjolska

-najznačajnije djelo:Bistri vitez Don Quote od Manche

Zbirka novela“Uzorite novele“

WILLIAM SHAKESPEARE-Engleska

-najznačajnije djelo:Hamlet

-pisao je tragedije,komedije,povije

13.Hrvatska renesansna književnost

-to je razdoblje u Hrvatskoj književnosti od 14.-16.stoljeća

-renesansa se u hrvatskoj,kao i u drugim zemljama,pojavljuje pod utjecajem renesanse u Italiji

-renesansa se nije pojavila ravnomjerno u svim dijelovima Hrvatske

-Hrvatska se u 16.stoljeću našla podijeljena između 4 vlasti:turske,mletačke,slobodne dubrovačke i Banske Hrvatske u sklopu Habsburške države

-preduvjet za utjecaj talijanske renesansne kulture bio je na istočnoj obali jadrana gdje su na prijelazu 15.-16.stoljeće nastali moderni i gospodarski razvijeni gradovi

-Hrvatska renesansna književnost,kao i sve ostale europske renesansne književnosti,oslanja na antičko književno stvaralaštvo

-Hrvatska renesansna književnost u nekim svojim sastavnicama oslanja se na domaće usmene,folklorne književnosti

-u hrvatskoj renesansnoj književnosti možemo uočiti brojna lirska,epska i dramska dijela

Predstavnici i dijela

EPIKA:MARKO MARULIĆ:“Judita“

BRNE KARNARUTIĆ:“Vazetje sigeta grada“

PETAR ZORANIĆ:“Planine“

PETAR HEKTOROVIĆ:“Ribanje i ribarsko prigovaranje“

MAVRO VETRANOVIĆ:“Piligrin“

JURAJ BARAKOVIĆ:“Vila Slovinka“

LIRIKA:ŠIŠLO MENČETIĆ:“Blaženi čas i hip“

HANIBAL LUCIĆ:“Jur nijedna na svit vila“

DŽORE DRŽIĆ

DINKO RANJINA

DRAMA:NIKOLA NALJEŠKOVIĆ

MARIN DRŽIĆ:“Novela od stanca“;“Dundo Maro

14.Marko Marulić

-bio je središnja osoba humanističkog književnog kruga u Splitu

-poznato je da se bavio i slikarstvom

-osim na Hrvatskom,pisao je i na latinskom jeziku,pa ga svrstavamo u najbolje i najranije hrvatske latiniste

Dijela na latinskom:

*„DE INSTITUCIONE BENE VIVENDI PER EXEMPLA SONCTORUM“(Upućivanje u čestit život prema primjeru svetaca)

-djelo je prvi put tiskano u Mlecima 1506.

*„EVANGELISTARIUM“(Evangelistar)

-prvi put tiskano u Mlecima 1516.

*„QUINQUAGINTA PARABOLE“(Petnaest priča)

-to je zbirka priča po uzoru na Isusove parabole s moralnim poukama

*„DAVIDIADA“

-junački ep u 14 knjiga

-njegovo najbolje dijelo na latinskom

Dijela na hrvatskom:

*„JUDITA“

-najbolje djelo na hrvatskom jeziku

*SUZANA

*MOLITVA SUPROTNA TURKOM

*TUŽENJE GRADA HJERUZOLIMA

15.PETRARCA I HRVATSKI PETRARKISTI

-Francesco Petrarca rođen je 1304. u Arezzu

-studirao je u Montepolieru i Bologni

-1341.okrunjen je pjesničkim lovorom na kapitolu u Rimu kao najbolji pjesnik latinskog jezika

-1327. upoznaje Lauru koja je nadahnjivala njegovo pjesničko stvaranje,ostat će njegova neispunjena velika fatalna ljubav

-najvažnije djelo na talijanskom jeziku je pjesnička zbirka „Kanconjer“

Koja je simbol njegove velike svjetske slave

-to je zbirka uglavnom ljubavnih pjesama

-sastoji se od 2 dijela:

-prvi dio naslovljen je“Za života gospođe Laure“

drugi dio „Nakon smrti gospođe Laure“

-petrarca je usavršavao“Kanconjer“gotovo cijeli život

Dijela na latinskom:MOJA TAJNA

AFRIKA

PRIJATELJSKA PISMA

STARAČKA PISMA

PISMA U STIHU

PASTIRSKI SPJEV

O SAMOTNOM ŽIVOTU

HRVATSKI PETRARKISTI

Zbirka pjesama Kanconjer utjecala je na hrvatske pisce.

Utjecaji petrarkizma vidljivi su u dubrovačkoj poeziji pjesnika Šiška Menčetića,Džore Držića,Mavra Vetranovića i Andrije Čubranovića.

Dubrovački vlastelin i pjesnik Nikša Ranjina započeo je 1507.godine prepisivati pjesme naših petrarkista i skupio je u svom Zborniku više od 800 pjesama. Kanconjer je utjecao i na stare hrvatske pjesnike:Hanibala Lucića,Nikšu Ranjinu i Dominka Zlatarića.Osim oponašanja Petrarkinih soneta i njegove frazeologije,hrvatski petrarkisti unose u svoje stihove osebujan duh i ritam našeg podneblja. - Za vrijeme hrvatskog romantizma,koji je u nas poznat više pod nazivom ilirizam,Antun Mihanović,Stanko Vraz i Antun Nemančić pjevali su u stilu petrarkista.

16.MARIN DRŽIĆ

-najistaknutiji hrvatski književnik 16.st.(pripada razdoblju renesanse)

-rođen je u Dubrovniku

-odlazi na studij u Sijenu

-1541. izabran je za vicerektora sveučilišta u Sieni

-1545. vraća se u Dubrovnik i tamo susreće Austiskog grofa Rogendorfa s kojim ostaje dvije godine i putuje u Beč i Carigrad

-1548.vraća se u Dubrovnik

-Pomet družina izvodi njegovu komediju „Pomet“

-1549. izvedena je „Tirena“,a u idućih deset godina i sva ostala dijela

-1562. napustio je Dubrovnik i odlazi u veneciju

-Mletački ga je biskup postavio za kapelana

-u veneciji je živio posljednjih pet godina života

Dijela:

Komedije:POMET Pastirske igre:TIRENA

NOVELA OD STANCA GRIŽULA

DUNDO MAROJE PJERIN

SKUP MANDE

AKULIN

Tragedije:HEKUBA

DUNDO MAROJE

-komedija u 5 činova

-radnja se odvija u Rimu u 16.st.

-Djelo je pisano na Dubrovačkom dijalektu(za razčiku od Novele od stanca nije pisana u stihovima)

-svaka drama temelji se na sukobu,ovdje je bitan sukob oca i sina radi novca

-„Dundo Maroje“ je nastavak Držićeve izgubljene komedije „Pomet“

-djelo ima 2 prologa:

1.Negromanta dugog nosa-poznata po tumačenju podjeli ljudi na ljude nazbilj i ljude nahvao

ljudi nazbilj-pravi ljudi-bogataši,ali nesposobni

ljudi nahvao-ljudi nastali miješanjem luđaka i pravih ljudi-obespravljeni,siromašni,ali sposobni

Likovi:

DUNDO MAROJE

-dubrovački stari i škrti trgovac,novac mu je važan jer je cijeli svoj život posvetio stjecanju novca.

MARO-Dundov sin,hedonist,ne ispunjava očeve želje već se povodi za svojim željama,živi lagodnim životom trošeći očev novac.Zaručen je perom,posjećuje kurtizanu Lauru,kupuje joj darove,zaluđen je njom.

LAURA-kurtizana,živi o tuđem trošku,naviknuta je na raskošan život

UGO TUDEŠAK-porijeklom je njemac,sklon alkoholu,opčinjen Laurom

Dundo Maroje je poslao svoga sina Mara,u pratnji sluge Popive,s pet tisuća dukata u rim.Umijesto trgovanja,Maro provodi vrijeme s kurtizanom Laurom,koja za sobaricu ima snalažljivu Petrunjelu.

-vrhunac radnje je pred Laurinom kućom u Rimu gdje se u potrazi za sinom našao Maroje sa slugom Bokčilom

-u nastojanju da sina vrati kući,Maroju pomaže Pomet,sluga Njemca Uga Tudeškog

-Pomet-pokretač svih spletki i intriga u dijelu-sve se završava prema Pometovim zamislima

-Maro se vratio u Dubrovnik nakon što je po njega došla njegova zaručnica Pera

17.WILLIAM SHAKESPEARE

-rođen je u Stratfordu na rijeci Avon

-u ranom djetinjstvu pokazao je interes za književnost,a u gimnaziji se osobito zanimao za klasične pisce

-najviše je spominjan kao autor tragedija

-pisao je kraljevske drame,komedije,romantične igre,poeme

TRAGEDIJE-ROMEO I JULIJA

HAMLET

KRALJ LEAR

OTELO

POVIJESNE DRAME-RIKARD III

HENRIK IV i VI

KOMEDIJE:SAN IVANJSKE NOĆI

UKROĆENA GOROPADNICA

ROMANTIČNE IGRE:OLUJA

POEME:VENERA

ADONIS

MRAČNE KOMEDIJE:KONAC DJELO KRASI

MJERA ZA MJERU

HAMLET

-tragedija u 5 činova

-vrijeme radnje:oko 1600.g.

-mjesto radnje-Danska

-najpoznatija Shakespearova tragedija

-iako u dijelu ima puno događanja,nema neke prave dramske napetosti nego je naglasak stavljen na unutarnju Hamletovu borbu

- radnja je preuzeta iz skandinavskih legendi

- tema: prikaz društvene situacije u Danskoj i na kraljevskom dvoru

Fabula:Nakon iznenadne smrti danskog kralja Hamleta,na prijestolju ga nasljeđuje njegov brat Klaudije i ubrzo se ženi Hamletovom udovicom Gertrudom,majkom mladog Hamleta.Mladom se Hamletu javlja očev duh koji mu otkriva da ga je Klaudije otrovao i zahtjeva od sina da ga osveti.Hamlet glumi ludilo kako bi lakše izvršio osvetu i kako bi izbjegao sumnju da je opasan za kralja.Kraljev savjetnik Polonije nalaže svojoj kćeri Ofeliji,kojoj se Hamlet udvara,da odbije Hamletovo udvaranje.Polonije smatra da je Hamlet poludio zbog nesretne ljubavi pa želi istražiti uzrok hamletova ludila.

Da bi se uvjerio jesu li istinite optužbe očeva duha,Hamlet upriličuje predstavu tijekom koje se kralj otkriva kao krivac.Hamlet se uvjerio da je kralj zaista ubojica njegova oca,a kralj spoznaje da Hamlet zna njegovu tajnu.Nakon predstave,Hamlet je pozvan u ložnicu svoje majke,i smatrjući da kralj prisluškuje iza zavijese,ubija Polonija.Kralj šalje Hamleta u Englesku s nalogom da ga tamo ubiju,ali Hamlet otkriva zavjeru,i šalje kraljeve dužnosnike u smrt,te se vraća u Dansku.Ofelija je poludjela zbog očeve smrti i rastanka s Hamletom.Njezin brat Leart,saznavši za očevu smrt,diže ustanak protiv kralja Klaudija,ali ga klaudije uspjeva uvjeriti da je Hamlet kriv za polonijevu smrt i nagovara ga da u dvoboju na prijevaru ubije Hamleta.Leart iHamlet slučajno zamjenjuju mačeve u dvobojute su obojica bila smrtno ranjenaotrovanim mačem.

Kraljica gertruda slučajno ispija otrovano vino namjenjeno Hamletu.Leart otkriva hamletu kraljevu spletku,a smrtno ranjeni Hamlet ubijasvojega strica,kralja Klaudija.

18.Klasicizam

-Klasicizam je nastao u Talijanskoj arhitekturi 16.st. po ugledu na klasično graditeljstvo

-Klasicizam je književno razdoblje koje za uzor ima starogrčku i rimsku književnost

-osnovne karakteristike klasicizma su sklad,jasnoća,prevlast razuma nad osjećajima

-teoretičar Boleau traži jasnoću u izricanju misli i ujedno uzvišen stil

-književnost je u klasicizmu:

1.moralistička-jer hvali vrlinu,a osuđuje porok

2.racionalna-jer sve mora biti po razumu

3.didaktička-jer uči da je krepost trajna,a zlo prolazno

-likovi u klasicizmu su poput starih grčkih i rimskih junaka-hrabri,postojani i skloni odricanju

-u dramskim djelima likovi tumače ljudske strasti,ističu važnost razuma,ne daju da osjećaji prevladaju

-u klasicizmu je glavno sredstvo izražavanja stih

-u oblikovanju stiha su kao uzor služili antički stihovi

PREDSTAVNICI:

Francuska:CORNEILLE

JEAN RACINE

MOLIERE

Njemačka:JOHANN WOLFGANG GOETHE

FRIEDRICH SCHILLER

Engleska:JOHN DRYDEN

ALEKSANDAR POPE

19.MOLIERE:ŠKRTAC

-komedija u 5 činova

-istodobno je komedija intrige,karaktera i društvena komedija

Društvena komedija-iznosi se pitanje lihvarsva kao jedan od najaktualnijih problema tadašnjeg društva

Komedija intrige-proširuje uobičajeni zaplet s jednog na dva para mladih čijoj se ljubavi protive roditelji

Komedija karaktera-Molierov Harpagon daleko nadilazi lik uobičajena škrca-on nije samo čovjek koji strepi nad svojim blagom,on je lik koji je koji je to blago stekao lihvarstvom i koji je uz to patološki škrt od rođenja

-djelo je pisano u prozi

20.BAROK U KNJIŽEVNOSTI

-razdoblje u Evropsko književnosti koje traje od kraja16. do sredine 18.st.

-najprije se javlja u Španjolskoj kao pjesnički smjer Gorgonizam,i u Italiji kao pod nazivom Marinizam

-potom se proširio i na druge Evropske zemlje:Francusku,Njemačku,Hrvatsku i Englesku

-glavne značajke baroka su bogata kićenost,gomilanje ukrasa,neobična metaforika

-stilsko mu je obilježje krasnorječivost,patetičnost,neusklađenost izraza i sadržaja,izrazom dominira fraza i suvišan ukras

-stil je u Baroku figuriran,a najčešće su figure metafora,poredba,antiteza

-barok se posebno očitovao komedijom,povijesnim i religioznim epom

PREDSTAVNICI:

Italija:TARQUATO TASSO

GIAMBATTISTA MARINO

Španjolska:LUIS de GONGORA

LOPE de VEGA

TIRSTO de MOLINA

JUAN RUIZ

PERDO CALDERON de la BARCA

21.BAROK U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI

-traje od 17. do polovice 18.st.

-barokna književnost vezana je uglavnom za protureformaciju(katoličku obnovu)

-reformacija je uglavnom mimoišla Hrvatsku ali ne i turska sila koja je pustošila sve redom

-nakon pobjede nad turcima kod Siska,krajem 16,st.,oslobođeni su neki Hrvatski prostori

-Hrvatsku je zahvatila katolička obnova

-na koncu 16. i na početku 17.st.počinju djelovati članovi reda družbe Isusove koji su u Hrvatsku dolazili kao propovjednici

-oni osnivaju prve škole i sveučilišta

-isusovac BARTUL KAŠIĆ je sastavio prvu Hrvatsku gramatiku

-Isusovci su najuspješnije utjecali na širenje baroknog stila

PREDSTAVNICI:

Dalmatinski krug:IVAN GUNDULIĆ

JUNIJE PALMOTIĆ

BUNIĆ VUČIĆ

IGNJAT ĐURĐEVIĆ

PETAR KANAVELIĆ

Ozaljski krug:PETAR ZRINSKI

FRAN KRSTO FRANKOPAN

Kajkavski krug:JURAJ HABDELIĆ

Slavonski krug:ANTUN KANIŽIĆ

22.IVAN GUNDULIĆ

-rođen je u Dubrovniku u vlastelinskoj obitelji

-školovao se u Dubrovniku što je rijetkost jer su se plemići školovali u Italiji

-obnašao je dužnosti na vrhu političke piramide u Dubrovniku

-odgojen je u duhu katoličke obnove,a tako je i stvarao

-književnim radom počeo se baviti vrlo rano

-u početku svoga stvaranja pisao je ljubavne pjesme

-tih se pjesama u srednjim godinama života odrekao nazvavši ih porodom od tmine,te ih je spalio

-prevodio je mitološke drame talijanskih autora

-sačuvano ih je samo nekoliko,a najpoznatije su ARIJADNA,ARTEMIDA,ARMIDA,PROZERPINA UGRABLJENA

DJELA: PJESNI POKORNE KRALJA DAVIDA

SUZE SINA RAZMETNOGA-poema

DUBRAVKA-pastirska igra

OSMAN-spjev od 20 pjevanja,s time da su 14. i 15. izgubljeno,a nadopisao

ih je Ivan Mažuranić

DUBRAVKA

-prema fabuli:pastirska igra(pastorala)

-prema značenju:alegorjiska

-prema temi:domoljubna

-djelo u 3 čina sa po 9 prizora

-tema:prikazivanje suvremene dubrovačke prilike i dubrovačke uprave

-vrijeme radnje-radnja se odvija na dan svetog vlahe,3.veljače

-osnovni motiv-sloboda,slavi se dan kada je zemlja Dubrava postala slobodna

Na taj dan vladao je običaj da najljepši pastir steče najljepš djevojku te se njome oženi.Mladi pastir Miljenko zaljubio se u djevojku Dubravku.On govori svom prijatelju Ljubimiru da je zaljubljen u Dubravku ,ali smatra da ju nikad neće imati jer on nju služi,a ona za njega ne mari.U Dubravku se također zaljubio i Satir Divljak.On misli da će se Dubravka udati za njega jer on za sebe misli da je najljepši i najhrabriji.Divljak Satir se za proslavu prerušio u vilu i odlazi među vile.Pastir zagorko također je zaljubljen u Dubravku i tuguje za njom. Tugujući zaboravlja svoje dužnosti čuvanja stada.Njegova majka stojna ga opominje i govori mu da ne želi vilu u svojoj kući.Na proslavu dolazi Jeljenka Satirica preobučena u pastira.

Miljenko tuguje jer misli a će se Dubravka udati za Grdana kojeg uspoređuje s vukom,a Dubravku uspoređuje s ovčicom.Divljak satir i Jeljenka Satirica zajedno odlaze na slavlje.

Na slavlju Miljenko i Dubravka iskazuju ljubav jedan drugome te se vjenčaju.

23.HRVATSKA KNJIŽEVNOST PROSVJETITELJSTVA

Vrijeme

-javlja se u hrvatskoj u 18.st.

-javlja se neskrivena potreba za širenjem znanja

-razum sve naglašenije postaje glavnim pokretačen čovjekova života

-već otprije je tekao proces usmjeravanja hrvatskog juga prema sjeveru i obratno

-u 17.st. sjever i jug su se književno susreli i povezali

-Zagreb postaje novo književno središte s vodećom ulogom

Jezično-stilske osobitosti

-u posebnoj je uloni usmena,narodna književnost iz koje izdvajamo epski deseterac,stih koji je tada najbolje poznavao hrvatski puk

Književni rodovi

-epika u prozi je vrlo rijetka,a dominira epika u stihu

-lirika nije zastupljena

-drama postaje sve popularnija

Predstavnici i dijela

MATIJA ANTUN RELJKOVIĆ

-1762. objavljuje dijelo „Satir iliti divlji čovik“

TITUŠ BREZOVAČKI

-pisao je komedije „Sv.Aleksij“,“Diogeneš“,“Matijaš Grabancijaš divljak“

FILIP GRABOVAC

-napisao je „Cvit razgovora naroda i jezika iliričkog aliti rvackog“

ANDRIJA KAČIĆ MIOŠIĆ

-objavljuje „Razgovor ugodnog naroda slavinskog“

24.ROMANTIZAM U EVROPSKIM KNJIŽEVNOSTIMA

-književno umjetnički pokret,ali i stilska epoha koja se javlja krajem 18. i početkom 19.st

-naziv je načinjen prema riječi roman,kojom su imenovana pripovjedna dijela u kojima se događa nešto nestvarno

-romantizam je svoj vrhunac ostvario od 1800.-1830.

-Romantizam se javlja u vremenu kad su se u Evropi zbili značajni povijesni događaji:Francuska revolucija 1789.

Glavne značajke romantizma su:

-odbacivanje klasicizma,tj.klasičnog načina stvaranja

-otpor prema racionalizmu,tj.shvaćanju da je razum glavno sredstvo spoznaje života i svijeta

-ističu vrijednost ljudskih osjećaja

-iznimno štovanje prirode

-naglašen je individualizam

-zanimanje za egzotične sadržaje

-stvaranje romantičnog pesimizma poznatog pod nazivom svjetska bol

PREDSTAVNICI:

Njemačka:NOVALIS

SCHILEGEL

Engleska:GEORGE GORDON BYRON

WILLIAM WORDSWORTH

WALTER SCOTT

JOHN KEATS

Francuska:ALPHONSE de LAMARTINE

VIKTOR HUGO

FRANCOIS RENE de CHATEUBRIAND

Rusija:ALEKSANDAR SERGEJEVIĆ PUŠKIN

MIHAIL JURJEVIĆ LJERMONTOV

Hrvatska:STANKO VRAZ

PETAR PRERADOVIĆ

IVAN MAŽURANIĆ

25.Goethe

-Njemački književnik i mislilac

-rođen u Frankfurtu

-studirao je u Lepzigu i Stratsburgu

-u Weimaru,na poziv vojvode Karla Augusta,postaje tajnim savjetnikom

-bio je upravitelj Weimarskog kazališta

-Goethe je pisao tekstove gotovo svih književnih vrsta i iz nekoliko znanstvenih vrsta

-uzori su mu bili raznovrsni:Biblija,Homer,Shakespeare,usmeno pjesništvo mnogih naroda,pa i hrvatskog

-popularnost je stekao romanom „Patnje mladog Werthera“

-u njegovom dijelu „Faust“ je sažetak osobnih piščevih iskustava i bogato komponirana sna o svijetu

26.HRVATSKI NARODNI PREPOROD

-pokret u Hrvatskoj koji se još naziva ilirski pokret

IDEJA

-osnovna ideja ilirskog pokreta nije bilo okupljanje samo hrvatskih zemalja,nego i svih zemalja koje bi se smatrale ilirskima,što po prilici označuje sve slavenske zemlje,od Slavonije do Bugarske

-pokretač i nositelj pokreta bila je građanska inteligencija

-otpor su pružali aristokratski krugovi te moćne osobe pučkog podrijetla

VRIJEME

-za početak pokreta uzima se godina pojave „Novina Horvatskih“-1835.,čiji je osnivač i prvi urednik Ljudevit Gaj,prvi čovjek ilirskog pokreta

-gaj je bio književnik i jezikoslovac

-u svojim preporodnim nastojanjima dobivao je punu potporu od književnika i jezikoslovaca

TEKOVINE

-gajeve novine prvo izlaze na kajkavskom nariječju,a kasnije na štokavskom kao „Ilirske narodne novine“,sve do zabrane ilirskog imena kada izlaze kao „Narodne novine“,s književnim prilogom „Danicom horvatskom“(slovinskom i dalmatinskom)

-Danica slovi kao prvi hrvatski književni časopis

-pod naslovom „Danica Ilirska“ izlazi od 1836.

-Danica je utjecala na rast preporodnih misli

-u njoj je bilo riječi o jezičnim,književnim,gospodarskim,političkim i kulturnim pitanjima

KNJIŽEVNE VRSTE

-vrlo optjecajne su budnice i dvorije

-riječ je o onodobnom dominantnom obliku

-time se željelo utjecati na narod

-tematika i izraz su uobičajeni,ali u buđenju nacionalne svijesti učinkoviti

PREDSTAVNICI

LJUDEVIT GAJ-„Horvatska sloga i sjedinjenje“

DIMITRIJ DEMETER-„Prosto zrakom ptica leti“

PETAR PRERADOVIĆ-„Zora puca bit će dana“

ANTUN MIHANOVIĆ-„Horvatska domovina“

-uglazbljena kao hrvatska himna

MAKSIMILIJAN VRHOVEC-zagrebački biskup

-svećenstvu uputio „Poslanicu“ o potrebi skupljanja

poslanica

27.Ivan Mažuranić-Smrt Smail-Age Čengića

- objavljen je 1846. a nastao je na temelju istinitog događaja iz 1840. (godina smrti Smail- age)

- koristio je podatke iz putopisa svog brata Matije „Pogled u Bosnu“

-djelo je vrhunac preporodne književnosti

-mažuranićev ep bio je do Šenoinog doba uzor hrvatskim piscima

-ovaj ep nadopuna je Gundulićeva „Osmana“

- mjesto i vrijeme radnje: Stolac, 1840

Tema

-sukob Turaka i Crnogoraca, sukob vjera, borba dobra i zla

Jezik i stil

-dijelo je pisano na hrvatsko jeziku

-ima puno arhaizama i turcizama

-dijelo je oblikovano primjerom stila starijih pisaca i narodne pjesme

-stih je osmerac

-rima je bez kontinuiteta(parna i obgrljena)

Kompozicija

Agovanje, Noćnik, Četa, Harač i Kob

Agovanje

Smail-aga – turski feudalac, vjeruje i sebe zbog svoje snage i zbog toga što ga sluge poštuju – u tome je njegova moć, ohol, samouvjeren, moćan, javlja se gradacija njegovih osjećaja, siguran u sebe, vjeruje u Tursku nadmoć nad Crnogorcima, javlja se osjećaj straha, u njemu se javlja sukob osjećaja, sukob sa samim sobom

Turci – sluge, odani svom gospodaru Smail-agu, ne razmišljaju svojom glavom, uživaju u mučenju kršćana i starog Duraka

Crnogorci – predstavljaju kršćane, vrlo su hrabri i odani svom narodu

Durak – poturica, Crnogorac koji je prihvatio Tursku vjeru – islam, bio je nesiguran u moć i vlast Smail-age zbog toga što je bio svjestan snage Crnogoraca. Umro je moleći za milost na turskom jeziku

Noćnik

- noćni putnik Novica

- započinje opisom noćnog pejzaža

- Novica odlazi iz tabora Smail-age u želji da se priključi Crnogorcima kako bi se zajedno s njima osvetio Agi, putuje noću

- noći putuje a danju se skriva, boji se i Crnogoraca i Turaka

- opis osjećaja straha, opis pejzaža – romantični elementi

- Novica je vođen individualnom željom da se osveti

- dolazi do Cetinje, obraća se stražarima i traži pomoć, Novica laže stražaru – cilj mu je da bez posljedica pristupi Crnogorcima

Četa

- započinje veličanjem čete, isticanje njihove hrabrosti i junaštva

­- mjesto radnje na Cetinju Crne Gore

- četa se sastoji od 100 hrabrih junaka

- osnovni motivi slobode i vjere

- putuju noću a danju spavaju, u četi vlada disciplina i jedinstvo, četa u tišini odmara na rijeci Morači, - dolazi svećenik i slijedi njegov monolog u kom ističe važnost te zemlje: „Djeco moja, hrabri zatočnici, vas je ova zemlja porodila, krševita ali vama zlatna, djedi vaši rodiše se tudjer, oci vaši rodiše se tudjer, i vi isti rodiše se tudjer, za vas ljepše u životu nema“

- domoljubni moment, ističe pravo na borbu za slobodu, blagoslivlja ih

- ističe se nebriga zapada za njihovim mukama, problemima sa Turcima – svećenikova kritika upućena zapadnom svijetu koji nema razumijevanja za Crnogorce

- završni dio monologa: svećenik poziva četu na ispovijed

- slijedi dolazak Novice u trenutku mira i tišine, njegovo pokrštavanja, prihvaća staru vjeru – kršćanstvo, prihvaća dio čete i priključuje im se svećenik, blagoslivlja četu i kreću u boj

Harač

- harač - porez

- mjesto radnje: Gacko polje

- Smail-aga kupi harač

- raja je siromašna, nemaju kruha a pogotovo novac ili zlato

- mučenje raje – koristi gradaciju u opisu mučenja, ubijali su ih, nabijali na kolac, vezivali konjima za rep i vukli ih,

- sastanak u šatoru i večera, sluša Baukovu pjesmu o Rizva-agi koji nije mogao pokupiti harač kao on

- gradacija – opis noć, sve je crno, jednolično, tamno, javlja se i vjetar, sijeva, grmi, najavljuje oluju, tragičan događaj, dolazi četa, nastaje panika, Smail-aga traži konja i želi pobjeći ali ne uspijeva – kukavica, želi napustiti svoju vojsku, misli samo na sebe, Smail-aga je ubijen ( ubio ga Mirko) ,pristupa mu Novica u želji da se osveti agi da mu odreže glavu ali i on sam pogiba

- pobjeda i trijumf Crnogoraca

- osnovna razlika našeg u odnosu na europski romantizam je snaga kolektiva, zajedništvo, a ne pojedinac

Kob

- kob - sudbina

- lutka u liku Smail-age odjevena u svečanu odjeću

- na svaki se trzaj klanja – riječ je o ismijavanju – ironiji

- klanja se prema zapadu, pobjeda kršćanstva nad islamom

IDEJA

Pjesnik je ovim dijelom htio izreći što čeka svakog koji čini zlo.

28.Protorealizam

VRIJEME

-to je razdoblje u hrvatskoj književnosti od 50.-80-ih godina 19.st.(javlja se 1860.)

-riječ je o književnosti koja označava pripravni period realizmu

-protorealizam se još naziva predrealizam ili Šenoino doba jer je August Šenoa brojem svojih dijela i njihovom kvalitetom označio to razdoblje

PREDSTAVNICI

MIRKO BOGOVIĆ

-pripovjedač,pjesnik i dramatičar

-u svojim dramama obrađuje motive iz hrvatske povijesti

-1852. pokreće časopis „Neven“ koji je u to vrijeme jedini književni časopis

JANKO JURKOVIĆ

-pripovjedač,pjesnik,feljtonist i dramatičar

-važan je njegov novelistički rad

-motive za svoje novele uzimao je iz svagdašnjeg života

LUKA BOTIĆ

-epski pjesnik

-proslavio se romantičnim pripovijestima

ADOLF VEBER TKALČEVIĆ

-ističe se kao pripovjedač

JOSIP EUGEN TOMIĆ

-pripovjedač

-njegov roman „Zmaj od bosne“ proglašen je najboljim romanom

ANTE STARČEVIĆ

-pisao feljtone,putopise,kritike i drame

DIMITRIJ DEMETER

-zaslužan za razvoj dramske književnosti

FRANJO MARKOVIĆ

-pjesnik balada i romana

29.AUGUST ŠENOA

-rođen je u Zagrebu 1838.

-njegov utjecaj na kulturu i književnost bio je toliko jak da je razdoblje u kojem je on stvarao naziva „Šenoino doba“

-književnošću i novinarstvom bavio se dvadeset godina

Dijela i osnovne značajke

1.KNJIŽEVNA I KAZALIŠNA KRITIKA

-njegov najpoznatiji književno-kritički članak bio je objavljen pod naslovom „Naša književnost“ kojim šenoa zahtjeva uvođenje realizma u hrv. Književnost

Njegove kritike temelje se na 3 bitne odrednice:

a)Treba pisati realno

b)Književnost koja se piše mora biti kvelitetna

c)Književnost mora biti tendenciozna

2.FELJTONI

-njegovi feljtoni govore o političkom,društvenom i kulturnom životu Zagreba

-te je feljtone objavljivao pod naslovom „Zagrebulje“

3.PJESME

-osobito se istaknuo kao lirski pjesnik,ali je kvalitetno i njegovo epsko pjesništvo

-u njegovoj zbirci epskih pjesama „Povjestice“ šenoa je pisao o događajima iz hrvatske povijesti te je kod čitatelja želio pobuditi ljubav prema Hrvatskoj

4.PRIPOVIJETKE

-u tom dijelu stvaralaštva najviše se približio realizmu

-njegove najpoznatije pripovijetke su:

Prijan Lovro,Karanfil s pjesnikova groba,Prosjak Luka,Barun Ivica,Mladi gospodin,Branka

-u svojim pripovijetkama uspio je stvoriti zanimljive i često tragične likove

5.ROMANI

-Šenoa je za hrvatsku najvažniji kao romanopisac

-najvažniji roman je „Zlatarevo zlato“

-njegovi romani su:

Seljačka buna,Čuvaj se Senjske ruke,Kletva

30.REALIZAM U EVROPSKIM KNJIŽEVNOSTIMA

VRIJEME

Realizam se javlja tridesetih godina 19.st.To je književno razdoblje od 1830.-1870.

-trajanje realizma ne podudara se potpuno u svim zemljama.

TEMATIKA

-romantizam je pokazao zanimanje za prikaz suvremenog života

-realizam pozornost usmjeruje prema prošlosti,tj.nacionalno-povijesnoj tematici

-prikazuje izdvojene pojedince koji su zaokupljeni vlastitim životom,dalekim i egzotičnim zemljama,mistično-okultnim pojavama

-realizam pokazuje veliko zanimanje za svakidašnju stvarnost,za suvremeni društveni,gospodarski,kulturni,politički i moralni život

-u književna dijela uvodi obične ljude iz svakodnevnog života i iz svih društvenih slojeva

-realisti se opredjeljuju za prozno stvaralaštvo

LIKOVI

-realistički junaci kreću se u svakodnevnim životnim prostorima(od ulice,gostionice,gradskih salona…)

-opisi interijera u realističnim djelima nemaju ukrasnu ulogu,već otkrivaju socijalnu pozadinu koja određuje ponašanje i postupke likova,njihov svjetonazor

-opisi imaju motivacijsku ulogu

NAČELA

-junak realistične proze nastoji proniknuti u društvo i doživjeti društveni uspon

npr.Rastignac,lik iz Balzacovog romana „Otac Goriot“

-postoje junaci koji žele mIjenjati društvene odnose

npr. Raskoljnikov,lik iz Dostojevskovog romana „Zločin i kazna“

PREDSTAVNICI I DIJELA

TURGENJEV:„Očevi i sinovi“

GOGOLJ:“Mrtve duše“,“Revizor“

TOSTOJ:“Ana Karenjina“,“Uskrsnuće“

DOSTOJEVSKI:“Zločin i kazna“

FLAUBERT:“Madam Bovary“

STENDHAL:“Crveno i crno“

DICKENS:“Oliver Twist“

TRACKERAY:“Knjiga snobova“

31.BALZAC

-jedan od najutjecajnijih pisaca 19.st.

-već u djetinjstvu pokazuje veliko zanimanje za knjige

-pisac kršćanskog pogleda na svijet i kritičar francuskog društva

-bio je romanopisac,novelist i dramatičar

-utemeljitelj je socijalnog i kritičkog realizma

-Balzac je u svojoj komediji „Ljudska komedija“ sveobuhvatni slikar svoga doba

-nazvan je Danteom svoga doba

DIJELA:LUDSKA KOMEDIJA

OTAC GORIOT

IZGUBLJENE ILUZIJE

ROĐAKINJA BETTE

ROĐAK PARIS

Otac Goriot

Tema-ljubav oca Goriota prema kćerima koje ga iskorištavaju

-želja mladog čovijeka,iz provincije,da uđe u visoko društvo

Problematika koja se javlja u dijelu-očinska ljubav koja ne poznaje granice

-želja za uspjehom

-težnja za društvenim ugledom

Dijelo se sastoji od 6 poglavlja:

PANSION,DVA POSJETA,ULAZAK U OTMJENO DRUŠTVO,BIJEŽI SMRT,DVIJE KĆERI,OČEVA SMRT

Vrijeme

Roman pripada prizorima iz Pariškog života u 19.st.

Likovi

U romanu je prikazano sedamdesetak likova.

Kao glavni likovi izdvajaju se Otac Goriot,Eugene de Rastignac,Vautrin,Gospođa de Nucingen,grofica de Restaud

Rastignac-potpmak osiromašene obitelji

-odlazi u Pariz gdje studira pravo

-nastanjuje se u pansionu gosp.Vaquer

-u Parizu upoznaje osobe iz salonskog pariškog društva

-želi se društveno uzdignuti,proniknuti u visoko društvo

Eugene de Rastignac kao i sva mlada francuska omladina, našao se pred mnogim zaprekama, a trebalo je mnogo muke da ih se otklone marljivim radom i osobnom vrijednošću. Želio je uspjeti u društvu, a kako je bio plemić, počeo se raspitivati o svojim rodbinskim vezama. Uskoro dobije poziv na bal od svoje daljnje rođakinje vojvotkinje Beauseant. Želio je zaviriti u sve salone Pariza i naći zaštitnicu kako bi uspio u životu. Na balu upozna groficu Anastasie de Restaud, visoku i vitku s najljepšim stasom u Parizu. To je bila žena o kojoj je snivao, a bila je jedna od dvije kćeri oca Goriota.

Otac Goriot-Najstariji pansionist, koji je imao 69 godina. Dok je bio dobro stojeći, bio je u stanu u kojem je sada gđa. Coutre. Imao je lijepu odjeću, koju je mijenjao svakoga dana, a ormari su bili puni srebrnog posuđa. Kada je domaćica Vauquer vidjela još i državne obveznice, ona se je odmah zagledala u njegov novac. No on nije mario za nju i to je nju razljutilo, jer su propali njeni snovi. Na svoju nesreću Goriot je morao prijeći na drugi kat i da ubuduće plaća stan i hranu 900 franaka godišnje. Svi su bili iznenađeni, a gospođa ga je odmah počela zvati Otac Goriot. I počele su priče po pansionu: "on sigurno izdržava ženu, pa je prisiljen štedjeti". Krajem treće godine otac Goriot odseli se na treći kat plačajući 45 franaka godišnje. Odrekne se duhana, otkaže brijača i prestane se pudrati. Njegovo lice zbog patnje, čiji uzrok nitko nije znao, bivalo je sve tužnije i očajnije. Nakon četvrte godine u pansionu on nije više ličio na samoga sebe.

33.REALIZAM U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI

VRIJEME

-književno razdoblje u Hrvatskoj koje obuhvaća posljednja dva desetljeća 19.st.

-za početak hrv. realizma najčešće se uzima godina Šenoine smrti 1881.

-završnom godinom smatra se 1895. kada je bio javni prosvjed protiv mađarske zastave prigodom dolaska Franje Josipa u Zagreb

-realizam se nadovezuje na Šenoino doba i traje do pojave moderne

DRUŠTVENE I POLITIČKE PRILIKE

-kapitalizam je uvjetovao stvaranje radničke klase

-seljak dolazi u grad i postaje najamnim radnikom

-građanski stalež doživljava uspon

-građanski saloni i uredi postaju leglo moralne pokvarenosti i razvrata

TEMATIKA

-realistični romani i novele prikazuju raslojavanje sela,pojavu lihvarstva,gospodarsko propadanje sela,odlazak seljaka u Ameriku,odlazak seoske djece u grad,moralno propadanje sela

-pisci prikazuju pojedinačne sudbine,intimne strane ljudskog života

-zaokupljenost temama iz života i smrti,umjetnosti i filozofije

PREDSTAVNICI I DIJELA

ANTE KOVAČ:“U registraturi“

„Baruničina ljubav“

„Fiškal“

VJENCESLAV NOVAK:“Posljednji Stipančići“

„Iz velegradskog podzemlja“

„U glib“

„Pavao Šegota“

GALSKI:“Pod starim krovom“

„U noć“

EUGEN KUMIČIĆ:“Začuđeni svatovi“

„Urota Zrinsko-Frankopanska“

„Pobijeljeni grobovi“

„Petar Zrinski“

S.S.KRANJČEVIĆ:“Bugarkinje“

„Izabrane pjesme“

„Pjesme“

JOSIP KOZARAC:“Pripovijetke“

„Tena“

„Slavonska šuma“

„Među svjetlom i tminom“

34.ANTE KOVAČ:U REGISTRATURI

Tema-odrastanje seoskog mladića u gradskoj sredini

-radnja se odvija u Hrvatskoj u 19.st.

-vremenski slijed je nekontinuiran

-u dijelu nalazimo kontrast selo-grad,tj.sliku sela i grada

-roman prikazuje nove društvene odnose na selu:

-prodor kapitalizma,trgovina,obrt,zelensštvo

-odlazak seoske djece u grad,pogospođivanje seljaka

-primitivnost i zaostalost sela,a s druge stane nemoral građanskog života

-propadanje seoske djece u gradskoj sredini

-pisac iznosi ironično-satirični stav prema pojavama iz gradske sredine

-komičnost romana postiže uspoređivanjem čovjekova ponašanja s ponašanjem životinja,ponašanje odraslih ljudi uspoređuje s ponašanjem djece

-pisac se na taj način smije primitivnosti seljaka,a izruguje život građanskog društva

-psihološka,moralna i društvena problematika razotkriva se kroz zbivanja u romanu

-primitivnost seljaka-očituje se u sađi Zgubidana i Kanonika

-utjecaj grada na selo-vidljiv je u romanu kada na selo iz grada dolazi Kumordinar Žorž,vidimo neprilagođenost seoskoj sredini

-nepovjerenje sela prema gradu-vidljiv je u Kanonikovom govoru o školovanju seoske djece u gradu

-u dijelu nalazimo elemente romantizma,realizma,naturalizma i modernizma

Romantizam-senzacionalnost i bizarnost

Realizam-socijalna motivacija fabule

Naturalizam-biološka-genetska motivacija

Modernizam-razaranje strukture

-kovač na osnovi vanjskih promjena otkriva psihološke osobine likova

-u romanu se očituju dvije govorne podloge:seoska i gradska

Seoska-u svoj govor unose pučke fraze,poslovice,dosjetke

Gradska-govor koji se odnosi na gospodu i pogospođene

-pogospođeni seljaci usvajaju govorne karakteristike gradske sredine

Likovi iz seoske sredine:ZGUBIDAN,KANONIK,DUGA KATA,IVIČINA MAJKA,DORICA,MEDONIĆ,JUSTA,MIHA,KRČMAR,UČITELJ,ŽUPNIK

Likovi iz gradske sredine:MECENA,LAURA,IVICA,ŽORŽ,SLUGE,TRGOVCI

35.SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ

-1885. objavljuje prvu zbirku pjesama „Bugarkinje“

-1895. „Izabrane pjesme“

-1902.“Trzaji“

-1908.“Pjesme“

-piše domoljubnu,socijalnu i refleksivnu poeziju

(započeo je kao domoljubni pjesnik,a predstavio se kao socijalni i socijalno satirični)

-u svojoj poeziji izražava čežnju za pravdom

-ukazuje na socijalne nepravde

-iako je vjernik kritičan je prema crkvi

-progovorio je o bijedi malih ljudi

-zaokupljen je motivima slobode,ropstva,vjere,čovjekovim položajem u svijetu,biblijskim motivima i osobama

-Kranjčević je svojim pjesništvom stvorio novi govor u hrvatskoj književnosti i uzdigao hrvatsko pjesništvo na evropsku razinu

MOJSIJE

-pjesma je nadahnuta biblijskim motivima

Mojsije je biblijski prorok,vođa i zakonodavac starih židova.Izveo je narod iz egipatskog ropstva i doveo ga u obećanu zemlju.Imaginarno biće u pjesmi je Jehova(Bog).Mojsije jehovi upućuje molbu da oslobodi njegov narod iz ropstva.U toj molbi javljaju se proturječja.Jehova pita Mojsija zašto bi zbog njegova naroda naudio drugom narodu.

„A zašto bih ja zbog jednog stvora drugi kido stvor?!Svačije je pravo disati“

Jehova govori da bi htio utrnuti božansku iskru u čovijeku,koju mu je dao kad ga je stvarao,jer čovjek želi biti kao Bog.Mojsije mu odgovara da moćni ljudi koji žele biti kao Bog upravljaju sudbinama drugih ljudi.Govori Jehovi da je s njegovih visina sve jednako na Zemlji i kaže:

„Al kod nas ovdje,s našeg pogleda,baš ravan nije piramida rt…“

Mojsije i dalje moli Jehovu da oslobodi njegov narod iz ropstva.

Jehova u Mojsiju prepoznaje prvog čovjeka kojeg je stvorio i kaže da vidi u njemu plamičak sveti što ga je potako u srce prvog čovjeka.

Kranjčević govori o težnji čovjeka de se uzdigne iznad sebe,da bude slobodan,da sam upravlja svojom sudbinom.Jehova oslobađa narod i vodi ga u obećanu zemlju Hanan.Jehova govori mojsiju:“Mrijeti ti ćeš kada počneš u ideale svoje sumnjati“.

Tada se Mojsije osvrće na svoj narod da tamo nađe utjehu ali zatiče narod kako slavi zlatno tele umjesto Jehove.Na to se jehova počeo smijati nad narodom.Mojsije ga moli da oprosti njegovom narodu i govori:…i narodi su djeca velika što lako im je kupit igračke…“.

Kada je Mojsije doveo narod u obećanu zemlju počeli su ga grditi govoreći mu da ih je doveo u pustaru.Mojsije počinje sumnjati u svoje ideale i umire.

-u pjesmi se javlja aforistični izričaj

I svačije je pravo disati.

Mrijeti ti ćeš kada počneš u ideale svoje sumnjati.

Inarodi su djeca velika što laki im je kupit igračke.

36.VJENCESLAV NOVAK

-najplodniji pisac hrvatskog realizma

-romanopisac,pripovijedač, ,pjesnik,dramatičar,feljtonist,kritičar,muzikalog

-ušao je u književnost 80-ih godina

Dijela:Pavao Šegot,Posljednji Stipančići,Iz velegradskog podzemlja,U glib,Tito Doričić,Dva svijeta,Zapreke

POSLJEDNJI STIPANČIĆI

-roman

-radnja se odvija u Senju u prvom desetljeću 19.st.

-tema-propadanje patriciske i patrijahalne obitelji Stipančić

-dijelo prikazuje prodor ilirskih ideja u Senj te propadanje patricija,uspon građanstva,lihvarenje

-roman ima značajke psihološkog,povijesnog i socijalnog romana

-u romanu se sučeljavaju dva vremena,prošlost i sadašnjost

-novak je vjerovao da se treba osvrnuti na prošlost i na temelju grešaka iz prošlosti riješiti sadašnji problem

Fabula

Ante Stipančić bio je sin jedinac bogatih roditelja koji su imali krčmu

Kao mladić postao je nadporučnik,ali j napustio službu i živio od očeve imovine.

Zaljubio se u Calpurgu iz također ugledne,ali ne i tako bogate obitelji.Valpurga je bila puno mlađa od njega,kada su se vjenčali imala je samo šesnaest godina.Valpurga je nakon nekog vremena rodila sina Jurja koji je Anti bio sve.Dugo je pripremao gozbu povodom njegova krštenja.To je trebala biti gozba koju će senj dugo pamtiti.Tako je i bilo jer je ostala zapamćena po skandalu koji se tamo odigrao.Naime,pijani je Winter Valpurgi izjavio ljubav zbog čega je Ante poludio i napao ga sabljom nakon čega se društvo razišlo.Winter je napustio Senj.Juraj je od malih nogu provodio mnogo vremena sa svojim ocem.U međuvremenu je Valpurga rodila i kćer Luciju,za koju Ante nije mario.Sva Antova pažnja bila je usmjerena na Jurja.On ga je poslao na školovanje u Beč,a za Lucijino školovanje nije htio odvojiti ni malo novca.Na valpurgin zahtjev da se i Lucija školuje A nte je rekao da nemaju novaca da škojuju oboje.No ona je ipak učila Talijanski i Njemački.Juraj nikako nije mogao završiti studij.Četri su se godine školovanja otegle u deset,a troškova je bilo sve više.

Ante je Luciju pustio na jedan ples i mnogi su se mladići zanimali za nju.Ona je željela češće izlaziti i družiti se sa svojim vršnjacima ali joj on nije dopuštao.

Ante je želio da bude izabran za suca u Senju,ali nije bio izabran.U gradu su počeli nemiri.Senj se podijelio na dvije strane:Iliristi i protivnici ilirizma na čelu s Vukasovićem koji želi Senj pripojiti Hrvatskoj.Njegov je protivnik major Banetti.

Stipančić je uz Vukasovića.

Ante sve više želi lucijino prisustvo no ona ne voli provoditi vrijeme s njim i pokušava mi se osvetiti zbog načina na koji je postupao s njom.

Valpurga ih pokušava pomiriti.Juraj je potrošio sav novac i osramotio cijelu obitelj.Ante je emocionalno slomljen i mora naći novac za Jurja.Posjećuje lihvara Marka i od njega ne dobiva ništa.Beneti saznaje da Ante treba novac i nudi mu posao kako bi ga pridobio na

svoju stranu.Ante u početku odbija,ali kada je zatražio novac od Vukasovića,a on mu nije ništa dao,prihvaća Benettijevu ponudu.

Stipančić je obolio od upale pluća.Primio je pismo od Jurja da je položio završni ispit s odličnim uspjehom.Umro je na Lucijinim rukama.Juraj nije bio prisutan.

Mladi se Stipančić vratio kući sa prijateljem Alfredom.Lucija se zaljubila u Alfreda za kojeg je mislila da je i on u nju zaljubljen.Juraj je od majke zatražio novac pod prijetnjom da će izvršiti samoubojstvo.Majka je prodala kuću i dala mu novac.On i Alfredo su otišli i nisu se više javljali.Lucija je patila za Alfredom i postala je boležljiva i slomljena.U strahu za njezino zdravlje majka je zamolila Martina da piše Luciji pisma i da se potpisuje kao Alfred,ali Lucija otkriva prijevaru,oboljeva i umire.Na samrti ju je na njezinu želju posjetio Martin.On se nakon Lucijine smrti zaredio.Valpurga je umrla proseći na ulici zamotana u plahte da je ne prepoznaju.

37.NATIRALIZAM U FRANCUSKOJ KNJIŽEVNOSTI

-traje od 60-ih do 80-ih godina 19.st.

-javlja se 1870. sa zahtjevom da se u književnim djelima prikažu najtamnije i najružnije životne pojave

-proklamira „estetiku ružnoće“

-teoretičar naturalizma bio je francuski pisac Emil Zola

-teoriju naturalizma iznosi u dijelu „Eksperimentalni roman“,te u predgovoru romana

„Theresa Raquin“

-Zola smatra da pisac u svome radu primjenjuje iste postupke kao znanstvenik

-sebe naziva umjetnikom istraživačem

-naturalizam pronalazi uporište u pozitivizmu koji ističe iskustvo kao bitnu odrednicu spoznaje

-prema shvaćanju naturalista čovjek je određen društvenom sredinom i nasljednim osobinama

-Ipolit Ten razvija teoriju sredine(miljea)

-naturalistička teorija zasniva se na filozofiji,na kliničkom istraživanju fizioloških procesa

-o tome govori Zola u predgovoru“Therese Raquin“

-Zola se kritički odnosi prema realistima jer smatra da oni stvaraju uzvišene,titanske likove

-on usmjeruje pisce na prikazivanje mase,kolektiva,a ne pojedinaca

-likove treba prikazivati tako da budu filozofski snimak stvarnosti

-naturalisti naglašavaju biološku motivaciju likova

PREDSTAVNICI U FRANCUSKOJ:

HONORE DE BALZAC:“Otac Goriot“,“Eugenije Grandet“

STENDHAL:“Crveno i crno“

EMIL ZOLA:„Theresa Raquin“,“Eksperimentalni roman“,“Germinal

39.Moderna u Europskim književnostima

-javlja se krajem 19.st. kada dolazi do nove literarne tendencije kao reakcija na tradicionalno stvaralaštvo

-oko 1885. u Francuskoj se javlja lateralni smjer pod nazivom SIMBOLIZAM

-pjesnici simbolisti naginju na sentimentalnost romantizma,biježe od stvaranja maštom poput romantičara,ali su dosljedni u svom osjećaju

-romantičari u poeziji izražavaju skeptični pogled na svijet,ostaju bez stvarnih životnih ideala,

žive boemski tražeći zaborav u drogama i piću

-bježe od objektivne stvarnosti u svoju maštu

-prvi i jedini smisao poezije je u nagovIještanju i evokaciji,a ne u totalnom ostvarenju misli ili osjećaja

-koriste nova pjesnička sredstva-simbole,sinesteziju,boje,muzikalnost stiha

-pomoću njih izražavaju svoje unutrašnje stanje

-1866.javlja se grupa parnasovci koji su izdali prvu zajedničku zbirku stihova „Suvremeni ramus“ u kome se javljaju TEOPHILE GAUTER

CHARLES BAUDELAIRE

PAUL VERLAINE

STEPHANE MALLARME

-naziv je nastao prema imenu šumovita gorja Ramus u antičkoj Grčkoj koje se smatralo središtem apolona i muza

Predstavnici:

Belgija:EMILE VERHAREN

Rusija:VALERIJ JAKOVLJEVIĆ BRJUSOV

ALEKSANDAR BLOK

Francuska:ARTHUR RIMBAUD

PAUL VERLAINE

STEPHENE MALLARME

-preteća simbolizma je CHARLES BAUDELAIRE

40.HENRIK IBSEN:NORA

-drama u tri čina

-radnja se odvija u kući Helmera Torvalda oko Božićnih blagdana

-dijelo ima socijalnu tematiku

-prikazuje se jednakost žena,pravo pojedinca na slobodu i samostalnost,pravo samopoštovanja

-Nora-žena u kojoj se budi njezina individualnost

-drama govori o životnoj sudbini Nore

41.CHARLES BAUDELAIRE

-preteća simbolizma i moderne poezije

-živi neshvaćen i lišen društvene afirmacije

-privlači ga nemoralno i patološko u čovjeku

-vodi nesređen život,drogira se i zalazi u gradsko podzemlje

-1857. piše zbirku pjesama „Cvjetovi zla“ koja je podigla prašinu zbog morbidnih stihova

-Verlaine ga je nazvao Danteom 19.st.

-Baudelaire uvodi estetiku ružnoće i zla,uvodi individualne simbole-SINESTEZIJU

-proslavio se kao autor pjesama u prozi

„Splen Pariza“

I kritičkim člancima „Romantična umjetnost“

Interpretacija pjesme:

ALBATROS

Tema:pjesnik i društvo

-mornari-simboliziraju francusko društvo

-zemaljska hajka-stvarnost

-pjesma ima narativnu,diskriptivnu formu

1.strofa

-opisan je događaj hvatanja albatrosa

-mornari love albatrose-bijele morske ptice,tihe ravnodušne suputnice

2.strofa

-vladarice neba-metafora

-nespretne,pognute glave,čedne

3.strofa

-mornari ismijavaju albatrose

-kontrast-mlohav- krilati putnik;ružan-nedavno prekrasan

4.strofa

-pjesnik direktno razotkriva simboliku

„pjesnik je nalik“

Pjesnik=albatros

Pjeničke slike zasnivaju se na kontrast

Albatros u letu-putnik krilati,vladarice neba,prekrasan,tihe,ravnodušne suputnice

Albatros na brodu-nespretan,bijedan,pognute glave,tužan

42.Moderna u Hrvatskoj književnosti

-razdoblje moderne u Hrvatskoj je od 1892.-1914.

-realisti nastavljaju pisati

-generacija Hrvatske moderne je pod utjecajem simboličke poezije

-vanjski svijet je samo okvir za izražavanje unutrašnjeg stanja

-u pjesmi prevladava simbolika,bogata metaforika,pesimizam

-glavne teme su ljubav i pejzaž

-pjesnici se okreću prema čovijeku kao individui

-vanjska fabula gubi značenje

-prevladava opis stanja likova

Predstavnici:

Poezija:DRAGUTIN DOMIJANOVIĆ

MILAN BEGOVIĆ

VLADIMIR NAZOR

A.G.MATOŠ

VLADIMIR VIDRIĆ

FRAN GABOVIĆ

Proza:DINKO ŠIMUNOVIĆ

MILUTIN CAR NEHAJEV

43.ANTUN GUSTAV MATOŠ

-piše intimnu,ljubavnu,pejzažnu i domoljubnu poeziju

-javlja se u književnosti 1892. objavivši u časopisu „Vjenac“ novelu“Moć savjesti“

-on je umjetnik impresionist-nešto vanjsko ga pobuđuje,ostavlja dojam u njemu i on o tome piše

-matoš od Baudelaira preuzima formu soneta,smisao za muzikalnost stiha,vizualne,auditivni i poetivne elemente,simboliku,pesimizam,duboku tugu i bol,predosjećaj smrti

-njegova novelistika ima 2 tematska određenja:

1.Novele s motivima iz domaće Zagorsko-zagrebačke sredine

2.Novele s bizarnim sadržajem

Djela:IVERJE

NOVOVJERJE

OGLEDI

UMORNE PRIČE

NAŠI LJUDI I KRAJEVI

PEČALBA

PJESME

JESENJE VEČE

-pjesma ima alegorijsko značenje

-u pjesmi nalazimo simbol pjesnika(pjesnik=jablan)

-pjesma izražava pjesnikovu samoću

-u prvoj strofi nalazimo personifikaciju

-oblaci i sjene su personificirani

1.strofa

-prevladava sumoran osjećaj

-prevladavaju boje:crna,siva,žuta

2.strofa

-nalazimo motive kućica,tornja,sunca

Duplo opkoračenje

-pleonazam-crneći se crnim vranama

3.strofa

-krajolik je simbol stanja pjesnikove duše

4.strofa

-motiv pjesnika

-jablan,simbol pjesnikove usamljenosti

44.DINKO ŠIMUNOVIĆ:MULJIKA

Tema: Opis ljudi i kraja u kojem žive, te izdvojen lik Muljike i razvoj priče o njezinoj sudbini.

-mjesto radnje je Manastir Draga,oko 1905.

Problematika koja se obrađuje:

- Opis prilika i života ljudi u seoskoj sredini koji se oblikuju u neposrednom odnosu prema tradicionalnim društvenim zbivanjima

- Odnos sela i grada, tuđinstvo i neukorijenjenost.

- Položaj žene u patrijarhalnoj sredini, ljubav, junaštvo, tradicija

- Jasno portretiranje pojedinih likova

- Lirski opis krajolika sa idiličnim pastoralnim prizorom

- Uloga dijaloga Ilije i Boje sa govornom karakterizacijom likova

- Senzualnost namanastirčana

- Lirska poanta opisivanja groba mlade Boje

Struktura djela: Novela je naslovljena prema nadimku glavne junakinje Boje koju su nazvali Muljikom, koja se razlikovala od ostalih djevojaka, bila je nježna i boležljiva. Prikaz raznolikih pojava u seoskom životu, odnos sela i grada, položaj žene u patrijarhalnoj sredini, ljubav, junaštvo i tradicija. Lirski idilični prizori u kojima progovara tjelesnost i zdravlje. Izmjenjuju se sjetni i radosni tonovi (baladični i ditirampski).

U cijeloj krajini znalo se za namastirčane, koji su pripadali manastiru Dragi, no seljani ga nisu zvali manastir, nego namastir, a sebe namastirčani. U ovoj drazi, osim kaluđera nalazilo se i pedeset stanovnika. Blizu samih temelja manastira izlazi potok Sitnica, a malo dalje se nalazi omanje jezero, za koje namanastirčani kažu da nema dna. No, zdravlje je u toj drazi začudo cvjetalo, sve sama okrugla, puna i crvena lica. Prsa široka, mišice debele, a noge krive ali čvrste. Njihove djevojke udavale su se kada im je bilo oko 14 – 15 godina, a nije bilo rijetko da su se udomile i mlađe. Liječnika ovdje nije bilo. Namanastirčanin Musa liječio je rane kojih je ovdje bilo dosta od kolaca i noža, a za druge bolesti, ovdje se nije znalo. Musa se nije jedino razumio u bolest što ju je imala mlinareva kći Boja od 14. godina. Nije bila ni crvena ni jedra kao druge, zato su je nazvali Muljika jer je bijela kao muljika (mekani bijeli kamen). Kako Muljika nije imala ni brata ni sestre, pa je uvijek pred ocem bila kriva. Otac Joviša u početku ju je volio, a kasnije tukao, pogotovo kada bi se napio u krčmi.Krčmar je imao tri kćeri koje je udomio i dva sina oženio, a sin Ilija mu se sada vratio iz vojske.rčmi.Ilija je u jednoj od svojih samotnih šetnji ugleda Boju kako čuva stado ovaca. Nosio je Ilija ili kako je on sam sebe nazvao Elias Kurtović svoje vojničko odijelo. Lice mi je bilo okruglo i crveno, kao što je u namanastirčana uvijek bivalo. Ilija se odmah u nju zaljubio.Kad je došla jesen i momci se žene. Ilijica hoće Boju, ali otac Petraš i majka Marta ne žele Muljiku za snaju. Mete, mete snijeg, a Draga od tutnjave zvona i pjesama opet oživjela jer je došao Božić. U Petraševoj krčmi po danu vike i igre. Muljica već mjesec dana leži, ne tuži se da ju nešto boli, iz postelje ne može, već samo gucne koji put vodu s vrelašca. Zvali su Musu, ali on ne zna što je Muljici. Svima je već dodijala, samo Ilijica katkada kradom zaplače. Nakon dva dana u tamnoj sobi iza krčme osvanula je Boja bijela i hladna kao latice zelenkade. Sutradan su namanastirčani odnijeli Boju u grob iza stare crkve koji su joj u smrznutoj zemlji iskopali. Istom što je grob mlade Boje bio zasut, stadoše ga tiho posipati i pahuljice snijega.

45.AVANGARDNI PRAVCI POČETKOM 20.ST

Futurizam

Razvijen je u Italiji i Rusiji.U Italiji je autor futurističkog manifesta i glavni predstavnik Filippo Tomasso Marinetti.Značajke futurizma su

-otpor muzejima,knjižnicama i akademijama svih vrsta

-veliča se energija,brzina i dinamika suvremenog svijeta

-negira se tradicionalno stvaralaštvo tako što se razbijaju logične i smislene rečenice

-ne poštuju se gramatička pravila

Talijanski futuristi veličaju rat kao jedinu higijenu svijeta zbog čega futurizam postaje službenom umjetnošću fašizma.

Najznačajniji predstavnik ruskog futurizma je Vladimir Majakovski.Početak ruskog futurizma označuje Almanah,Pljuska društvenom ukusu,1912.

Dadaizam

Riječ dada izmislio je Tristan Tzara.Mnogi značenje ove riječi povezuju s dječjim tepanjem jer umjetnici poput djece ne robuju pravilima i plaze jezik dotadašnjim autoritetima.

Značajke dadaizma su:

-gađenje spram rata

-gađenje spram ljudske civilizacije koja taj rat dopušta

-negira društvo i njegove običaje

-zalaže se za nesavršenstvo,slobodu i spontanost

Nadrealizam

Najrazvijeniji je u Francuskoj.Jedan od glavnih začetnika nadrealizma je Andre Breton.

Najznačajniji francuski nadrealistički pisci su Paul Eluard i Luis Aragon.

Značajke nadrealizma su:

-teže automatizmu misli bez ikakve kontrole razuma

-ističu važnost sna

-žele izraziti iracionalno,podsvjesno

Kubizam

Najznačajniji predstavnik je Apoliner.Mnoge njegove pjesme su konstruktivističke-

Zbirka „Kaligram“

Kaligram-pjesma u kojoj je osnovni motiv predstavljanje likovno

Imažinizam

Pojavljuje se u Rusiji i traje od 1919.-1925.

Glavni predstavnik je Sergej Jesenjin,a u Engleskoj Ezra Paund

Značajke imažinizma:

-isticanje važnosti pjesničkih slika

-izravan prikaz doživljaja

-važnost vizualne percepcije

-stih je uglavnom slobodan

Egzistencijalizam

Pojavljuje se nakon Prvog sv.rata.Osnovna je značajka da u književnost ulaze filozofske ideje.Oni smatraju da je čovjek bačen u svijet u kojem mora osmisliti svoju egzistenciju.Predstavnici:Jean Paul Sartre i Albert Camus.

Socijalistički realizam

Pojavljuje se početkom 20.st. u Rusiji

Osnovna mu je značajka da se u umjetnosti propagira socijalistička ideologija da bi se odgojno djelovalo na ljude.Glavni predstavnik je Maksim Gorki.

46.Ekspresionizam

U Evropi

Ekspresionizam se javlja 1910. u Njemačkoj i Austriji

Za ekspresionističke pisce zbilja nije izvan čovjeka nego u čovjeku.

Značajke ekspresionizma:

-negiranje objektivne stvarnosti

-iskrivljene slike

-stanje očaja i besperspektivnosti

-zaokupljenost problemima rata,bolesti i smrti

Ekspresionizam je osobito razvijen u dramskom i poetskom izrazu.

Ekspresionistički dramatičari su:Oskar Kokoscha,Georg Kaiser,Ernest Toller.

U dramama prevladavaju monolozi,masovne scene,pokret,erupcija.

U Hrvatskoj

Traje od 1916. do tridesetih godina 20.st

Obilježja:

-krik čovjekove oboljele duše pune straha,usamljenosti i ugroženosti

-pisci izražavaju svoju unutrašnjost

Osnovni motivi i teme:

Ljubav,život,smrt,čovječnost,dobrota,usamljenost,prolaznost,pesimističan doživljaj svijeta

Prevladavaju pjesme i drame.

Pisci zahtijevaju apsolutnu slobodu u formi pjesme;rabe riječi koje imaju ekspresivno značenje;boje dobivaju simbolično značenje.

Predstavnici:Antun Branko Šimić,Miroslav krleža,Ivo Andrić

47.Antun Branko Šimić

-prve stihove objavio je 1913.

-1920.objavljuje zbirku pjesama „Preobraženja“

-izdaje tri časopisa:1917.“Vijavica“

1919.“Juriš“

1924.“Književnik“

-njegova zbirka pjesama „Preobraženja“ već samim naslovom izražava bit ekspresionističkog pjesništva-preobrazba vanjske stvarnosti u pjesnikovu unutarnju stvarnost i potom njezino izražavanje u pjesmi

-umjetnost prema Šimiću nije samo imitacija prirode,nego ekspresija unutarnjeg doživljaja

-karakteristike pjesama su odbacivanje opisa i učestala uporaba glagola što utječe na dinamiku i pokret;važnost boja;eliptične rečenice

-stih je slobodan

„Pjesnici“

Šimić u pijesmi govori o načinu na koji ekspresionistički pisci doživljavaju svijet.Oni gledaju i osluškuju ono što ostali ljudi ne zamjećuju i svoje unutarnje doživljaje izražavaju u pjesmama.Zbog svoje trajne uznemirenosti pjesnici su „vječito treptanje u svijetu“

Stih je slobodan,nema interpunkcije,što znači da pisac nema nikakva pravila i ograničenja koja bi sputavala njegovu stvaralačku imaginaciju.

„Pjesnici su čuđenje u svijetu

Oni idu zemljom i njihove oči

Velike i nijeme rastu pored stvari…“

48. MIROSLAV KRLEŽA – dramsko stvaralaštvo

Dramsko stvaralaštvo M. Krleže dijeli se u tri faze:

a) prvi dramski ciklus pod imenom Legende, od 1914. do 1922. čine drame: Legenda, Maskarata, Kraljevo, Kristofor Kolumbo ; Michelangelo Bounarotti, Adam i Eva. U ovim dramama Krleža rješava neka opća pitanja sudbine čovjeka i čovječanstva. Ove drame sadrže ekspresionalne stilske karakteristike.

b) drugi dramski ciklus – ratna tematika čine drame: Golgota, Galicija (kasnije U logoru), Vučjak. Iako zadržavaju neke ekspresionističke karakteristike Krleža stilski ide dalje i uvodi realističko – psihološku karakterizaciju.

c) treći dramski ciklus: Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda,( 30-ih god. 20. st.) . To je najbolji i najsnažniji dramski opus, ispunjen psihološkom motivacijom i psihološku analizu likova. Dramski sukob ne postoji toliko u međusobnim odnosima, koliko unutar njih samih.

49.Krleža - GOSPODA GLEMBAJEVI

KNJIŽEVNI ROD I VRSTA DJELA: drama u tri čina

MJESTO RADNJE: Zagreb
VRIJEME RADNJE: jedna ljetna noć prije rata 1914.-1918., od jedan do pet u noći

O DJELU:
Radnja se u ovoj drami odvija u 3 čina:
1. čin: prikazuje sukob Leona s glembajevskom sredinom
2. čin: sukob Leona i oca; Glembajeva smrt
3. čin: Leone – barunica Castelli – Beatrice; baruničina smrt

TEMA: Propast bogate i ugledne aristokratske obitelji Glembaj

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
IGNJAT GLEMBAY, bankar, direktor poduzeća Glembay Ltd. (69 godina)
BARUNICA CASTELLI-GLEMBAY, njegova druga žena (45 godina)
Dr. LEONE GLEMBAY, sin Ignjata i prve supruge rođ. Basilides-Danielli (38 godina)
ANGELIKA GLEMBAY, udovica starijeg Glembayevog sina Ivana (29 godina)
FABRICZY, bankar Glembaya, veliki župan (69 godina)
Dr. PUBA FABRICZY, advokat, pravni savjetnik poduzeća Glembay Ltd. (28 godina)
Dr. med. ALTMAN, liječnik (51 godina)
Dr. theol. et phil. SILBERBRANDT, baruničin ispovjednik (39 godina)
OLIVER GLEMBAY, sin barunice Castelli i Ignjata Glembaya (17 godina)
Sobarice, gosti

KRATAK SADRŽAJ:
Prvi čin
Crveni salon. Na zidovima se nalazi petnaestak portreta obitelji Glembay. Sve je puno gostiju.
Na sceni stoji sestra dominikanka Angelika, udovica Ivana Glembaya, (najstarijeg sina Ignjata Glembaya) i promatra portrete. Vitka je i otmjena, ruke skriva u naborima rukava. Uz nju stoji Leone Glembay. Ima prosijedu kosu, rijetku bradu, bez brkova. U ustima ima lulu. Leone počinje razgovarati o Kantu i Euleru te o logici i matematici. Prvi put izlazi na vidjelo da je Leone zaljubljen u Angeliku kada joj govori da je ona jedino u što vjeruje u glembayevskoj kući. Govori joj da ju je gledao cijelu večer. Angeliki postaje neugodno. Dolaze do portreta Angelike i počinju razgovarati o njemu. Dolaze Fabriczy i Silberbrandt. Svi razgovaraju o portretu. Dok ga Fabriczy i Silberbrandt hvale Leon u njemu stalno nalazi pogreške. Angeliki postaje neugodno pa odlazi do drugih portreta. Svi dolaze za njom. Ona počinje ispitivati Fabriczya o ljudima na portretu. Dok Fabriczy govori o njihovim dobročinstvima Leone priča da je točno da su svi Glembayevi varalice i ubojice kako je rekla stara Barboczyjeva. Fabriczy je bio začuđen tim njegovim stavom. Dolazi Puba tražeći barunicu. Sav je razdražljiv jer se nitko osim njega ne brine za nedavni događaj. Govori o napisima u tisku koji nepovoljno govore o obitelji Glembay i posebno barunici. Smatra da to treba demantirati u novinama. Uto dolazi Glembay i govori da to nije potrebno. Svi prisutni očituju se što treba napraviti. Poslije svirke na klaviru u prostoriju dolazi barunica. Govori da su je oslobodili i da o tome više ne govore jer je uzrujavaju. Puba pita Glembaya što da radi. Ovaj odgovara da se tome protivi, a barunica govori da je boli glava. Puba počinje čitati članak u kojem se sve objašnjava:
Sinoć se oko devet sati s trećeg kata bankarove kuće bacila krojačka radnica Fanika Canjeg zajedno s sedmomjesečnim djetetom nakon što je bila izbačena iz Glembayeve kuće. Prije toga njenu je svekrvu pregazila barunica sa svojom kočijom, ali bila je oslobođena optužbe.
Članak optužuje barunicu za ubojstvo svekrve i krojačice. Glembay više ne može slušati i traži Pubu da prekine čitati. Puba počinje govoriti kako bi trebali napraviti demante na takve članke u tisku. Glembay opet ustaje protiv toga. Leone cijelo vrijeme pozorno slušajući govori im da nikakvim riječima ne mogu oživjeti mrtvu ženu. Barunica se buni ne misli li on da je ona za to kriva. On prjeđe preko tog pitanja. Počne govoriti da je razgovarao s tom ženom i da je ona tražila samo jednu Singericu. On joj je rekao neka se ne ponižava i neka ode. Kada je otišla, otišao je i kupio Singericu te poslao na njenu adresu. Puba u tome vidi priliku da se demantiraju novine, a Leone tom ne može vjerovati. Barunici je svega dosta, zove psa i s pratnjom izlazi iz sobe na terasu, a zatim i u
vrt. U daljini se čuje grmljavina.
Dolazi do svađe između Leonea i Silberbrandta. Silberbrandt govori da je čuo razgovor između Leonea i krojačice i da je čuo da je Leone rekao da bi najbolje bilo da se baci kroz prozor. Leone na to odgovara optužujući barunicu i njenom lažnom dobročinstvu. Silberbrandt je počinje braniti, a Leone ga optužuje da je baruničin ljubavnik. To sve sluša Glembay na terasi. Gosti odlaze. Neki od njih pričaju o vezi Leonea i Angelike.

Drugi čin
Zbiva se trideset minuta poslije. Sve se zbiva u sobi Leonea Glembaya. On pakira kovčege. Tu se nalazi i Silberbrandt. Optužuje Leonea da ga nije trebao optužiti pred svima. Da mu je to rekao u četiri oka još bi mu i
mogao oprostiti, ali ovako ne zna. Leone se gotovo i ne obazire na Silberbrandta.
Netko pokuca. Ulazi Glembay. Leone mu govori da sjedne. Glembay ostane stajati. Silberbandt se ispriča i povuče iz sobe. Nastavlja se dijalog između oca i sina. Počinju govoriti o Leonovu slikanju, grmljavini, nekom nécessaireu stalno izbjegavajući temu. Konačno Leone upita zašto je došao. Glembay mu govori da je čuo svaku njegovu riječ i je li to istina. Leone govori da je suvišno da razgovaraju. Glembay želi da prijateljski razgovaraju, ali Leon to odbija. Glembay traži dokaze, a Leon kaže da ih nema. Leon počinje razgovarati o obitelji. Govori da je barunica za sve kriva. Njegova se sestra Alis utopila jer je saznala da je mladić u kojeg se zaljubila ljubavnik barunice. Također optužuje barunicu za smrt majke koja se otrovala. Govori kako se sjeća da je odmah sljedećeg dana barunica došla k njima s buketom ljubičica i psom i da nije ni izmolila Oče naš, a već se prekrižila i otišla u salon. Glembay mu govori da mu je mjesto u ludnici i da je to Daniellijeva krv, a ne Glembayeva. Leone optužuje oca da je barunici kupovao darove i vile dok je još majka bila živa i da još uvijek od njega uzima novac kojim bi se mogla nahraniti cijela zemlja. Glembay odgovara da ga je barunica naučila živjeti i da nema nikakva prava da je optužuje. Tada se počinju svađati o novcu i imovini koju je u obitelj donijela Leoneova majka.
Ponovno se vraćaju na to kako je Leone optužio barunicu da ima ljubavnika. Leone Glembayu daje pisma, nađena kod nekog Skomraka koji se ubio zbog barunice, pisana baruničinim rukopisom i potpisom Mignon. Glembay pisma ne priznaje. Tada Leone počinje vrijeđati barunicu što rezultira provalom bijesa kod Glembaya koji konačno dva puta udari Leonea raskrvavivši mu lice. Leone napokon priznaje da je barunica i njega zavela i da zbog toga jedanaest godina nije dolazio.
Glembaya počinje probadati srce. Zove slugu da ode po barunicu. Ne mogu je naći u sobi. Glembay postaje
sumnjičav. Barunica dolazi, a Glembay je pita gdje je bila. Ona slaže da je bila u vrtu jer ima migrenu. Glembay ponavlja: “ M-m-m-i-gre-na?” U tom mumljanju padne. Barunica izvan sebe traži da netko donese leda.

Treći čin
Glembayeva spavaća soba. Na postelji leži Glembay. Do njegovih nogu, na klecalu, kleči sestra Angelika. Leone slika oca. U naslonjaču sjede Fabriczy, Silberbrandt i doktor Altmann.
Svitanje. Na telefonu razgovara Puba Fabriczy dogovarajući sastanke odbora. Fabriczy, Altmann i Silberbrandt razgovaraju o smrti. Dr. Altmann o smrti razgovara s medicinskog, a Silberbrandt s vjerskog stajališta. Leone nije zadovoljan skicom i pokida je, a Puba uzima komadiće i na stolu ih slaže u cjelinu. Leone govori o svom snu o mrtvim ribama govoreći da to nije dobro. Puba govori preko telefona i saznaje da je u banci pasiva više od pet milijuna.
Dolazi barunica i moli Angeliku da ode po kravatu za Glembaya. Ostaje sama s Leoneom. Pita ga zašto je mrzi, što mu je skrivila. On šuti. Govori Leoneu da je on bio jedina traka svjetlosti u glembayevskoj kući. Govori kako je njen sin već poprimio glembayevska obilježja, kako se u njemu već razvija zločin. Vraća se Angelika. Donosi kravatu. Leone odlazi na telefon. Vraća se i govori barunici da je treba direktor Trgovačke banke.
Angelika i Leone ostaju sami. Leoneu postaje slabo. Angela ga dovodi do divana. On legne. Leone joj govori kako je dotukao Glembaya. Govori da postoji samo jedno rješenje, a to je ubiti se.
Dolazi barunica poput luđakinje. Govori da je Glembay nitkov, hulja, da ju je pokrao. Angeliki govori da glumi, da je drolja, da je ljubavnica kardinala. Leone joj govori: “Marš napolje.” Ona mu govori da je ta kuća njeno vlasništvo, da je nitko ne može otjerati. Opet optužuje Glembaya. Leone joj govori da je uzeo samo ono što je ona od njega krala sve te godine. Govori joj da šuti. Barunica optužuje da su svi Glembayevi ubojice i varalice. Leone uzima
škare s govori: ”Ni riječi više!” Barunica počne vikati što hoće od nje. Leone je želi pograbiti, ali ona pobjegne. On potrči za njom.
Čuje se lupanje vratima, razbijanje stakla. Barunica viče: “Pomoć!” Ulazi sluga i uzima instrumente dr. Altmanna. Govori da je barunica zaklana. Angelika stoji poput kipa. Cvrkut ptica u vrtu.

50.MIROSLAV KRLEŽA:

POVRATAK FILIPA LATINOVICZA

Sadrža:

- Filip je došao na kaptolski kolodvor nakon 23 godine.

- Sjeća se kako je prije 23 godine ukrao svojoj majci stotinjarku,

kako je lumpao sa javnim ženama (kelnericama) i kako se dovukao pod

zaključana vrata kao izgubljeni sin.

- Od tada živi na ulici cijelo vrijeme.

- Sjetio se Karoline koja mu je jednom sjela u krilo i to je za njega bila

najsladostrasnija emocija čitavog djetinstva.

- Kad se Karolina udala on je htio počiniti samoubojstvo tako što je

skakao u vodu sa svetog Florijana.

- Sjetio se kako je prije 23 godine jednog dana ujutro došao kući i

pozvonio majci na vrata, ali mu je ona rekla da se vrati tamo gdje je i

bio, i tako je otišao i proveo 23 godine potpuno sam na ulici.

- Grad mu je bio poznat koliko i stran, ali prepoznao je trafiku svoje

majke - gospođe Regine, i sjetio se nekih događaja vezanih za tu

trafiku.

- Sjetio se da su njegovu majku svi zvali Regina iako se ona zapravo

zvala Kazimiera i bila je Poljakinja.

- Ona je imala jednu sliku nepoznate gole žene i čuvala ju je ljubomorno

kao relikviju.

- Filipa je ta slika mučila godinama.

- Jednog dana majka je odvela Filipa u grad i ostavila ga u jednoj kavani,

a vratila se tek poslijepodne i onda ga je odvela jednoj gospođi

- Ta gospođa imala je jednu šojku, Faraona, koji je znao izgovoriti

“Bon jour, monsieur”.

- Razmišljao je o svom ocu i kanoniku Lovri za kojeg je neko vrijeme

sumnjao da mu je otac.

- Otišao je u gostionicu i naručio piće.

- Dok je bio u gostionici sjećao se starih mirisa koji su ostali

nepromijenjeni.

- Sjeća se mnogih mirisa, boja i doživljaja koje je doživio i djetinstvu.

- Odlučio je posjetiti svoju gospođu majku u Kostanjevcu gdje se

preselila.

- Dok je tako putovao sjetio se što je jednog dana napravio.

- U šestom razredu riskirao je čitavu svoju moralnu egzistenciju i zaputio

se k “frajlama”.

- Izabrao je podne jer je tada grad bio prazan tako da ga nitko nije vidio.

- Ušao je u kupleraj i bio pozvan u jednu sobu.

- U sobi je ugledao ženu koja je ležala a trbuh joj je bio raskriven,

ogroman i sasvim bijel.

- Ta mu je slika ostala u sjećanju i razmišljao je kako taj motiv slikarski

riješiti.

- Pobjegao je iz sobe i cijelo poslijepodne plakao pod prugom.

- Dok se tako vozio u Kostanjevac razgovarao je i sa kočijašem.

- Već su dva mjeseca minula od Filipova povratka na kostanjevački

vinograd.

- Tamo mu je majka dala sobu pod krovom u kojoj je mogao mirno

raditi (slikati).

- Jedne noći zapalila se štala i pošto je jedan bik ostao unutra Filip ga je

izveo van i postao poznat po svom junaštvu.

- Upoznao je illustrissimusa Liepacha plemenitog Kostanjevečkog s kojim

se njegova majka družila.

- Majka mu je pričala o Liepachu i o njihovom odnosu koji je trajao već tri

godine.

- Željela je od Filipa da napravi njen portret i on je počeo da je slika.

- U početku joj se portret sviđao, ali kako je Filip dalje slikao i otkrivao

ono ispod maske kakvu je nosila njegova majka, ona je postajala

nervozna, nije dolazila na vrijeme i na kraju mu je rekla da je sramotno

to na koji način on gleda svoju majku.

- On je zatim odustao od slikanja.

- Saznajemo neke pojedinosti iz života Liepacha plemenitog

Kostanjevečkog.

- Jednog dana stari Liepach priredio je svečanost na koju je i Filip bio

pozvan, a i gospođa Ksenija – kasirica “Kod Krune”.

- Zanimala ga je ta žena za koju je čuo da je napravila puno skandala i

zla u životu.

- Njen nadimak je bio Bobočka i kako je upropastila puno ljudi,

a među njima je i Baločanski kojem se smilovala, on je živio kod nje i

ona se brinula za njega.

- Saznajemo tajne iz Bobočkinog života i iz života Vladimira Baločanskog.

- Filip je puno vremena provodio sa Bobočkom i svuda s njom išao.

- Jednog dana došao je Sergije Kirilovič Kyriales, grk sa Kavkaza koji je

puno toga u životu proživio.

- Prema njemu je Filip osjećao neki strah i nelagodu, bojao ga se, mislio

je da je slabiji od njega.

- Kyriales je posjedovao spram Filipa neku neshvatljivu superiornost.

- Kad god bi se Filip uputio u raspravu s njim uvijek je Kyriales izašao kao

pobjednik.

- Kyriales je kritizirao i Filipovo slikarstvo.

- Kad je Kyriales otišao, poslije se saznalo da se ubio.

- Filipa je tada jednog dana Bobočka zamolila da joj posudi novaca da bi

mogla otputovati.

- Te su se večeri trebali sastati u njegovoj kući, ali ona nije došla već je

došao Baločanski koji je rekao da Bobočka nikud ne putuje.

- Pokazao je Filipu nekakav račun govoreći da je to Bobočka napisala.

- Filip je na papiru primijetio krv i kad je bolje prišao Baločanskom

primijetio je da je on sav krvav.

- Baločanski je tada izjurio van iz sobe.

- Filip je potrčao za njim, ali ga nije stigao pa je otišao kod Bobočke.

- Nju je našao kako leži sva u krvi na krevetu.

- Baločanski joj je prerezao grkljan.

Simbolika povratka:

Dramatična točka u kojoj roman počinje jest superiorno odabrana

koincidencija međusobno suprotstavljenih junakovih nemira:

povratak fizički i povratak psihički, potraga za izgubljenim vremenom i za

svježinom prvih emocija (koje pretežno i nisu emocije nego psihičke

traume), neobičan moment sumnje u vlastitu ličnost i u vlastite

stvaralačke sposobnosti, i u isto vrijeme duboka svijest o tome kako bi

zapravo trebalo slikati; a to dalje, u krajnjoj liniji, za junaka ovog

povratka znači: kako bi trebalo poživjeti pa da život bude cjelovit,

smislom ispunjen, aktivan proces. Povratak je i zamišljen tako; bar ga je

junak ostvario u toj namjeri: Filip je negdje u dalekoj mladosti ostao na

ulici, te otada živi na ulici već mnogo godina, a ništa se nije promijenilo

uglavnom. Stoga je taj povratak zamišljen kao predah, kao ispunjenje

odisejske potrebe da se lutalac vrati polazištu i da ostvari najveću radost

čovjeka: da ugleda sivkastu zastavu dima nad vlastitim ognjištem i

ponovo začuje davne zvuke djetinjstva. Toj romantičnoj potrebi prinosi

Filip žrtvu u času povratka: “osjetiti se doma”, oćutjeti negdje čvrsto tlo

pod nogama, uroniti u simbole koji su i naši i opći (ili bar širi od naših

ličnih), to je čežnja Filipova.

Filipov doživljaj:

Umjesto romantike prikazana je čitava jedna ljudska tragika.

Filipu je javna žena gruba društvena istina i, u isto vrijeme, odvratna

mora jednoga djetinjstva.

Narušena slikarska vizija svijeta:

I upravo tu gdje misli da proširuje dijapozon doživljavanja i da pojača

“govor” svojih slika, tu Filip ujedno odaje tajnu svojih kriza: jer onog časa

kad sumnja da je boja kadra izraziti sve što nije boja, čim hoće boji da

dade samo ono što je njeno, da je “ponizi” na njenu ulogu u stvarnosti,

time je narušio slikarsku viziju svijeta: no u tome i jest njegova kriza,

odnosno tematika ove knjige.

51.M.Krleža:Baraka 5B

Sadržaj:

Opisiva se život u jednoj baraci koja zbrinjava ranjenika. Na mjesto broj 8 u baraku dolazi ranjenik Vidović za kojeg je prognoza smrt u rkou od jednog dana. Padaju oklade među ostalim “stanovnicima” barake hoće li ili neće doživjeti jutro.

Ipak doživljava jutro i inspekciju grofa Axelrode-a koji obilazi ranjenike. Te noći, Vidović je i dalje živ, Nijemci i Mađari provode grupno pijančevanje u baraci, iako je to strogo zabranjeno.

Front je probijen (radi se o II. svjetskom ratu, logor - baraka je smješten negdje gore, oko granice s Rusijom ), svi napeto iščekivaju prekid puškaranja, tj. da se puškaranje od njih udalji.. Kad je ipak fronta odbačena dalje odbarake grof priređiva mimohod u čast pobjede. Svi, baš svi, moraju obići oko barake jedan krug: ranjeni; napola mrtvi; bez udova; medicinsko osoblje.

Broj devet, koji je boravio do Vidovića, umire, a tada se Vidović diže iz postelje i zove doktora da pomogne njegovu susjedu, ali i on tada umre.

Ključevi:

Krleža želi pokazati besmislenost rata, kako u njemu plaćaju samo mali ljudi svoj danak u krvi, dok se oni glavni, koji su ga i prouzrokovali često ostaju u foteljama.

52.AUGUSTIN UJEVIĆ

-pripada drugom razdoblju ekspresionizma u Hrvatskoj

-pjesnik,esejist,publicist,prozaist

-tematika-pesimističan doživljaj svijeta

Pjesnik izražava osjećaje tuge,nemira,očaja,osamljenosti,naglašena je njegova želja za smrću

Zbirke pjesama:LELEK SEBRA

KOLAJNA

AUTO NA KORZU

OJAĐENO ZVONO

ŽEDAN KAMEN NA STUDENCU

Interpretacija pjesme:SVAGDAŠNJA JADIKOVKA

-misaona lirska pjesma

-izražava odnos pojedinca,pjesnika,prema životu

-pjesma ima kružnu četverodjelnu kompoziciju

-na početku i na kraju pjesme javlja se motiv starmladosti

„Kako je teško biti slab,kako je teško biti star,a biti mlad…“

-pjesnik time izražava starost duše i mladost tijela-iako je mlad osjeća se starim

-u pjesmi na dva mjesta nalazimo obraćanje Bogu

1.obraćanje-pjesnik ga podsjeća na obećanje koje mu je zadao

„…i sjeti se ljubavi,pobjede…“

2.obraćanje-pjesnik izražava želju za smrću

„O Bože tek da dovrši ovo pečalno lutanje pod svodom koji ne čuje…“

-pjesnik je ispunjen osjećajima tuge,nemira i očaja,suosjeća s kristovom mukom

-žudi za promjenom,ali ništa se ne događa

-strofe-tercine

-stihovi-osmerci

53.DOBRIŠA CESARIĆ

-1931.objavljuje prvu zbirku pjesama „Lirika“

-Cesarić je smatrao da je je najbolji pjesnički izraz jednostavan izraz,ali da se do jednostavnog izraza ne dolazi lako pa ni onda kada stvaralac ima veliki talent oblikovanja

-Cesarićeva simbolika je jednostavna i prirodna zato on nije pjesnik simbolist jer simbolisti umjetnim putem stvaaju vezu između duševnog i stvarnog svijeta

-u svojim pjesmama govori o relativnosti ljudske spoznaje

-pojedinci su neshvaćeni u svijetu-pjesnici

-govori o socijalnoj nepravdi i ravnodušnosti svijeta

Interpretacija:OBLAK

-misaona lirska pjesma

-stih-deveterac

-kitice-katreni

-stilska izražajna sredstva

Anafora-Vjetar visine ga je njiho

Vjetar visine raznio ga

-osnovni motiv

Motiv oblaka

*denotativno značenje-ljudi ga nisu zamjetili

-plovio je sve više

-raznio ga vjetar

*konotativno značenje-motiv umjetnika

-živi u visinama svoga duha

-„Krvarenje ljepote“ ukazuje na bolno nastajanje ljepote

-ljudi su zaokupljeni materijalnim vrijednostima i ne zamjećuju njegovu unutarnju ljepotu-umire

54.DRAGUTIN TADIJANOVIĆ

Prvu pjesmu „Tužna jesen“ objavio je u đačkoj "Omladini" 1922. pod pseud. Margan Tadeon, a pod svojim imenom počinje objavljivati 1930. u "Književniku" i "Hrvatskoj reviji". Objavio je oko 500 pjesama u dvadesetak zbirki, a priredio je i nekoliko izdanja svojih izabranih i sabranih djela.

Napustivši zavičaj pokazuj gubitak kontakta s mjestom pripadanja, pa njegovom lirikom prevladava osjećaj osmljenosti i otuđenosti.To vidimo u pjesmama:

Žene pod orahom, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, Daleko su od mene oranice, Htio bih pokidati žice, Sunce nad oranicama…

Gubitak veza sa zavičajem, djetinjstvom i oranicama sve se jasnije pokazuje kao gubitak kontakta sa smislom života.

Tadijanovićeva lirska fraza postaje preciznija i eksplicitnija, lirski subjekt kritički distanciran, nerijetko ironičan i skeptičan.

Interpretacija:BALADA O ZAKLANIM OVCAMA

-balada-lirsko-epska pjesma

-pjesma je narativno oblikovana

-pjesma je bazirana na kontrastu

-kompozicija:

1.strofa-pastirica i stado na proplanku u svitanje

-kontrast-seoska i gradska sredina

2.strofa-ulazak u dvorište gradske klaonice

3.strofa-odvođenje ovaca

-poredba-mesarski pomoćnici-krvoločnost,bešćutnost

4.strofa-klanje ovaca

5.strofa-smrt i rađanje života

55.MODERNI ROMAN

Početkom 20.st dolazi do dezintegracije romana.Neki autori napuštaju odrednice realističkog romana(kronološki slijed),oni svjesno i namjerno odstupaju od realističkog romana

Predstavnici:FRANC KAFKA

MARCEL PROUST

JAMES JOICE

VILIAM FAULKNER

Karakteristike modernog romana:

-fabula nije dominantna

-nema uzročno posljedične veze među događajima

-napušta se psihološka karakterizacija i socijalna motiviranost

-isprepliću se različiti tipovi pripovijedača

-dominiraju moderne tehnike-tok svijesti,unutarnji monolog

-vrste romana:

Roman toka svijesti

Roman apsurda

Egzistencijalistički roman

Aniroman

56.FRANZ KAFKA: PREOBRAŽAJ

O piscu:

Franz Kafka-austrijski književnik

Kafka obogaćuje ekspresionizam svojevrsnom zagonetnom simbolikom i aforističkim izrazom.

Kafkin pesimizam, koji prelazi u potpunu nemoć pred višim silama i u nihilizam, često prati crni humor.

Osnova njegovog stila je jasan, aforističan izraz, dotjerane realističke pojedinosti, elementi vizija i fantastika. U krajnoj crti njegova metaforička proza ostavlja dojam složene alegorije.

Dijelo:

Georg samsa do preobrazbe živio je normalnim životom.Bio je trgovački pitnik.Iako je morao rano ustajati volio je svoj posao.Dodatni poticaj bilo mu je to što je pomogao skupiti novac za otkup roditeljskog duga.Htio je svojoj sestri Greti platiti školovanje.Bio je sretan i ispunjen jer je sebi i svojoj obitelji omogućio donekle bolji život.

Analiza likova:

Otac

Odnos oca prema svom sinu Gregoru je grub, on ga mrzi i ne smatra

ga sinom. Takav odnos proizlazi iz Kafkina odnosa prema svom ocu.

Otac Gregora tuče i ne pušta ga da uopće izađe iz kuće, ne pušta ga čak ni

iz sobe. Tako je bio grub da ga je gađao jabukama i jednom ga je pogodio

u leđa, a poslije umire zbog toga.

Majka

Majka voli sina Gregora, ali ga se srami i stoga ga ne želi vidjeti.

Ipak se na kraju dovoljno sabrala da bi išla k njemu. Tako je i on bio

sretan, jer njemu je bilo dovoljno da čuje njihov glas da bi se razveselio.

Greta

Greta je jedina u obitelji koja stvarno voli Grogora, ona se brine za njega,

hrani ga i pomaže mu kad god može. Grogor je isto volio nju i stoga mu je

bilo žao što joj nije rekao o namjerama da ju upiše u konzervatoriji,

budući da je tako lijepo svirala. No i ona ga počinje zanemarivati...

Tematika:

Kafka u ovom djelu prikazuje otuđenost Gregora. On je čovjek, ali je sasvim drukčiji, različit i stoga ga nitko ne voli, cijela obitelj ga mrzi i hoće ga se riješiti tako da bi ih što manje osramotio. Jedino se sestra brine za njega. Unatoč svemu Gregor je usamljen jer osim sestre on nema nikoga, cijeli njegov svijet je mala soba iz koje nesmije izaći. Jako se bojao oca koji ga je mrzio i htio je učiniti bilo šta da bi ga se riješio. To se i dogodilo, on je bio krivac za njegovu smrt kad ga je pogodio jabukom u leđa. Mama ga je također voljela, ali upravo zbog toga ga njie željela vidjeti jer nije podnijela sve to.

57.ALBERT CAMUS:STRANAC

Književna vrsta:

Moderni roman lika

Mjesto radnje:

Alžir

Kompozicija djela:

Roman se sastoji od 2 dijela:

- I dio – 6 poglavlja

- II dio – 5 poglavlja

Kratki sadržaj:

Radnja romana događa se u Alžiru. Glavni junak je mali namještnik

Mersault, mladić s banalnim životom bezbroja malih, beznačajnih ljudi.

Roman, pisan u prvom licu, započinje jednostavnom konstatacijom:

“Danas je majka umrla”. Od te prve jednostavne rečenice u romanu svi

događaji djeluju tako na glavnog junaka - oni najglavniji, presudni,

kao i svakodnevni. Upravo je ta beznačajna svakodnevnost i ispunila prvi

dio ove ispovjedi. Mir i ravnodušnost kojom Mersault putuje na pokop

majke, mir koji u njemu učestvuje, produžuje se do posljednjeg retka

knjige. U njegovu životu nema potresa. Imati prijatelja, djevojku, izlaziti s

njima, ljubiti - to je okvir njegova života, okvir koji ispunjava iz dana u

dan na isti način. Jedan događaj odjednom unosi promjenu u taj život.

Za uobičajnog izleta u okolici grada Alžira s prijateljem i djevojkama,

dolazi do sukoba sa koji je za Mersaulta bio presudan. On i njegov

prijatelj Raymond potukli su se sa dvojicom Arapina. Najgore je prošao

Raymond kojeg je Arapin ranio nožem. Kad su se strasti smirile i činilo se

da je sve zaboravljeno dolazi do preokreta. Mersault pištoljem ubija tog

Arapina.

Drugi dio romana odvija se u zatvoru bez ikakvih događaja osim

ispitivanja i suđenja, on sadrži osjećanja i misli Camusova junaka,

koji ne može dati nikakvo objašnjenje za svoj postupak; isto tako ne

može pronaći nijedan razlog pokajanja, niti želi da se spasi. Smrt na koju

je osuđen prima potpuno ravnodušno, uvjeren da je, napokon,

sve svejedno, da nema vrijednosti zbog kojih bi trebalo nešto poduzeti.

Užasavanje koje izaziva svojom otvorenom ravnodušnošću očito

je užasavanje koje čovjek pokazuje pred otkrićem besmislenosti,

apsurda svog postojanja. Mersault ide miran u smrt uvjeren da ona

nije ni u čemu gora od života, ni besmislenija, uvjeren da je ona

apsolutni kraj.

Analiza likova:

Mersault

Sitni bankovni činovnik koji ni od koga ništa ne traži, i koji priznaje

drugima pravo da rade što žele. Otuđio se od majke. Nakon majčine

sahrane započinje vezu s Marijom. Ona hoće da se oni vjenčaju no njemu

je svejedno. On je ravnodušan, nezainteresiran, za sve mu je svejedno.

Prepustio se životu. Ništa ne poduzima da bi bolje živio. Ubija Arapa te mu

sude za to ubojstvo. Na suđenju je nezainteresiran, kao da se to njega netiče.

58.ANTI-DRAMA

Anti-dramu još zovemo nova drama,avangardna drama,avangardna tragi-komedija,drama apsurda

-likovi nemaju puni identitet

-na pozornicu dolaze likovi koji ne postoje

-likovi izgovaraju besmislene rečenice

-smisao nije u dijalogu već u pauzama i asocijacijama

-nema kontinuiteta radnje,fabula je izbačena,ništa se ne događa

-nova drama nije u stanju prenjeti poruku,poruke su uglavnom nejasne i pesimistične

-početak nove drame je u Francuskoj,Alfredo Jarry-1896.

-1950.u Parizu se javljaju Becket i Ionesco

SAMUEL BECKET:U OČEKIVANJU GODOA

Mjesto radnje-neodređeno,raskrižje putova

Vrijeme radnje-neodređeno,relativno 2 dana

Radsnja-odvija se u 2 čina-2.čin je ponavljanje prvog

Likovi-bez biografije,bez prošlosti i budućnosti,dati u parovima,izgubljene ličnosti,predstavljaju čovječanstvo

Fabula:nema fabule,fabula je destruirana,ništa se ne događa

-svrha-iskazati temeljnu ideju-beznađe i ništavilo ljudske egzistencije

-razvoj dijaloga na načelu ponavljanja,vraćanja na iste situacije

-likovi pokušavaju uspostaviti kategorije vremena,ali uzaludno

-dijalog-siromašan,rečenice nejasne,smisao je u pauzama,nedorečenosti i asocijacijama

Godo-simbol iščezle nade čovječanstva-izgubljeni Bog u svijetu koji ne vjeruje

59.SUVREMENO HRVATSKO PJESNIŠTVO

-1952.književnici se okupljaju oko časopisa „Krugovi“-urednik je Vlatko Pavletić

-prevladava zavičajna poezija;glavne teme su ljubav i pejzaž

PREDSTAVNICI: JURE KAŠTALAN

VESNA PARUN

JOSIP PUPAČIĆ

SLAVKO MIHALIĆ

IVAN SLAMNING

INTERPRETACIJA

Josip Pupačić:MORE

-priroda je izvorište pjesnikove inspiracije

-pjesnikova istinska sreća proizlazi iz osjećaja zajedništva s prirodom i drugim čovijekom

-dva mora:more i more zlato(djevojka)

-u pjesmi se javljaju vizualni i auditivni elementi:

*vizualni-gledam more,gledam more zlato

*auditivni-slušam more dobrojutro veli,i ono sluša mene ja mu šapćem

Pjesnik uporabom prezenta predočava bliskost i istovremenost zbivanja,prisutnost čovijeka i mora

-stih je slobodan,nema interpunkcije

-ima mnoštvo stilskih izražajnih sredstava

Metafora-more zlato

Onomatopeja-a more sluša,sluša pa se smije

pa šuti pa se smije

60.RANKO MARINKOVIĆ

-Ranko Marinković rodio se 1913. na Visu

-Tokom 2. svjetskog rata u Splitu je uhićen je od Talijana, te je odveden u logor Ferramonteu

-Nakon rata radi u Nakladnom zavodu Hrvatske

-direktor je Drame zagrebačkoga HNK, gdje službuje između 1946. i 1950. Godinu poslije 1951. postaje profesorom na zagrebačkoj Akademiji za kazališnu umjetnost

Dijela:

Novele:PROZE

NI BRAĆA NI ROĐACI

OKO BOŽIJE

RUKE

POD BALKONIMA

PONIŽENJE SOKRATA

Romani:KIKLOP

ZAJEDNIČKA KUPKA

NEVER MORE

Drame:GLORIJA

TRI DAME

PUSTINJA

Eseji:GESTE I GRIMASE

Dijelo:Ruke

Alegorično-simbolično značenje-ruke su ličnosti,različite,ali jedinstveno djeluu na kraju novele

-simbol su jedinstva suprotnosti u čovijeku

-dialog-desna i lijeva ruka

-uvod-ruke se maze

-zaplet-svađa

-rasplet-tučnjava

-stvaralačka desna-predstavlja civilizacisko u čovijeku

-lijeva-predstavlja nagonsko u čovijeku

-svaki pokret ruku je u vezi s racionalnim i emotivnim sferama ličnosti

Desna-racionalna,tvrdoglava,umišljena,jača,određuje sudbinu,zaštitnička prema lijevoj,dominantna

Lijeva-emocionalna,nježna,slabija,nespretna,misaona,manje vrijedna

61.SUVREMENA HRVATSKA KNJIŽEVNOST

-socialni realizam trajao je do 1952. kada je bio treći kongres književnika u ljubljani

-mnoga dijela po diktaturi su zabranjena

-1952.književnici se okupljaju oko časopisa „Krugovi“-urednik je Vlatko Pavletić

-krugovaši su se okrenuli usmenoj tradiciji

-od prozaista značajni su:VJEKOSLAV KALEB

VLADAN DESNICA

IVAN ARALICA

-drugo razdoblje je razdoblje RAZLOGOVACA

-javlja se časopis „Razlog“

-predstavnici:VERAN ZUPPA

ANTE STARČEVIĆ

VLADO GOTOVAC

-razdoblje poslije krugova i razloga naziva se poslijerazlogovskim

-prozaisti u tom razdoblju:RANKO MARINKOVIĆ

IVAN SLAMNING

IVAN ARALICA

NEDJELJKO FABRIO

PROZA U TRAPERICAMA

-u tim dijelima likovi su mladi ljudi iz gradske sredine i nose traperice

-svoj poseban stil mlada proza tvori na osnovi govornih karakteristika mladeži i s osporavanjem se odnosi prema tradiciskim,društvenim i kulturnim vrijednostima

SUVREMENI FANTASTIČARI

-ne zanima ih zbilja ni unutarnji duhovni svijet nego se usmjeruju na fantastiku